Mogu li inkognito akcije Martine Dalić ugroziti 
cilj lexa?

Foto: Jurica Galoić / Pixsell Foto: Jurica Galoić / Pixsell

Radilo se o žurnoj reakciji na problem koji se razvijao ogromnom brzinom, pravdala se Dalić.

Objava dijela prepiski putem privatnog e-maila između potpredsjednice Vlade Martine Dalić i skupine financijskih i pravnih stručnjaka koja je radila na pripremi Lex Agrokora poprilično je medijski i politički odjeknula. Iako ona nije donijela baš epohalna ili jako iznenađujuća otkrića o tom slučaju, pisani tragovi komunikacije s krugom ljudi koji su u toj fazi neformalno sudjelovali u kreiranju zakona, da bi kasnije u postupku izvanredne uprave dobili formalne i financijski lukrativne angažmane, za Vladu i samu Dalić ni približno nisu bezazleni. Kontroverznu ili barem netipičnu proceduru pripreme zakona premijer Andrej Plenković i potpredsjednica Dalić i jučer su branili javnim interesom odnosno razmjerima i eskalacijom krize Agrokora koji su zahtijevali hitno djelovanje.

“Radilo se o žurnoj reakciji na ekonomski problem koji se razvijao ogromnom brzinom, a nikako o nekom dugotrajno planiranom procesu”, izjavila je Dalić. Objavljeni fragmenti komunikacije, kaže, samo potvrđuju ono što je govorila od samog usvajanja zakona, “a to je da je ona glavni autor zakona koji se u tom procesu konzultirao s brojnim stručnjacima, koji su u to vrijeme pokazali “društvenu odgovornost” i stavili se na raspolaganje bez uvjetovanja novčanih naknada.

Nesporno je da je kriza Agrokora iziskivala brzu reakciju, bržu nego što to impliciraju redovne procedure. I za diskretnost u pripremi zakona može se navesti više razloga. Jer, primjerice, potenciranje nervoze investitora i drugih dionika sigurno otežavaju kontrolirano upravljanje krizom. Mnogi će se složiti i da naši administrativni kapaciteti nisu posve dorasli za takve izvanredne regulatorne intervencije. No, čak i dobrohotni promatrači koji ne dvoje oko opravdanosti intervencije Vlade kroz Lex, a u sadržaju ministričinih prepiski s članovima neformalne radne skupine ne pecaju političke bodove ili ekonomske interese, drže da te prepiske potvrđuju pretjeranu privatizaciju procesa pripreme zakonske podloge za intervenciju na krizu Agrokora.

“A to sad otvara prostor za razna sumnjičenja”, kaže iskusni politekonomist spočitavajući Dalić i Vladi što na prva propitivanja o tome tko su pisci zakona nisu otvoreno iznijeli činjenice i razloge zašto se zakon pripremao na način na koji je i s ljudima s kojima je, uključujući i okolnosti njihova angažiranja bez odnosno s novčanom naknadom.

Tvrdnjama da je “sve ovo očigledno planirano i tempirano”, da su početni kontakti sa stručnjacima izvan vlade ostvareni na inzistiranje Mosta i da su upravo Mostovi predstavnici čestitali nakon donošenja zakona “na dobro obavljenom poslu”, Dalić zasigurno neće ušutkati paljbu, posebice političkih protivnika.

Slučajno ili ne, afera je uslijedila dan poslije objave odluke Ustavnog suda da je lex sukladan hrvatskom Ustavu i otvorila veliku pukotinu u vidu imputiranja problematičnog mehanizma Vladi po pitanju kreiranja prvih verzija nacrta novih zakonskih rješenja. Prema mišljenju pravnika s kojima smo razgovarali, polazište za analizu težine Vladinog ‘krimena’ u toj prvoj fazi zakonskog kreiranja, međutim, nije uopće vezano uz metodologiju rada, nego uz meritum 
problema.

Zakon je na početku kreiran na jedan atipičan način, odnosno pokazuje se inkognito, kaže jedan iskusni pravnik, ali pritom je za njega glavno pitanje je li se nešto pravno nevaljano tako i napravilo. Stoga, pitanje glasi u čemu su točno pogriješili političari, tj. potpredsjednica Vlade na sastancima iza leđa javnosti s menadžerima privatnih kompanija i odvjetnicima? 
“Ako su se iza leđa dogovarali oko valjanih rješenja, problem ne postoji. S druge strane, ako se radi o nevaljanim rješenjima, primjerice pogodovanjima kroz konkretne zakonske odredbe, u tom slučaju više nije bitno to što su radili u tajnosti, nego što je nastalo pravno nevaljano rješenje. O kojim se takvim klauzulama ovdje radi?”, retorički je nakon odluke ustavnih sudaca upitao jedan iskusni zagrebački pravnik. 
Kako je prošlogodišnji ožujak tijekom kojeg je inače nastalo 9 verzija Lexa opisao jedan član uprave velikog Agrokorovog dobavljača, koji nije želio biti imenovan, najveća vrijednost vezano uz Lex je što je Vlada imala spreman zakon u momentu kad je on doista trebao. 


“Vlada, to odgovorno tvrdim, u tim kritičnim trenutcima nije željela donijeti Lex, ali su ga imali spremnog kad smo ga mi iz redova dobavljača zatražili zbog izlaza iz situacije u kojoj je koncern bio pred slomom. Banke nisu davale novac Agrokoru, dobavljači nisu davali robu, pa je jedino rješenje po nama bio – zakon. Kao danas se sjećam kad smo to tražili od Vlade, a riječ je o zahtjevu dijela dobavljača nakon što nismo mogli postići dogovor”, prisjeća se jedan dionik. 
Na tu temu s potpredsjednicom Vlade krajem ožujka bio je održan veliki sastanak na kojem su se okupili predstavnici 15-ak najvećih Agrokorovih dobavljača iz Hrvatske, od Podravke, Adrisa, Atlantica i Kraša pa nadalje. Dio njih, kako navode naši izvori, u “5 do 12” zatražio je donošenje Lexa. 
 “Dalićka nas je molila da ipak postignemo dogovor jer je željela pod svaku cijenu izbjeći Lex. Ali da ga u tom trenutku Vlada nije imala, tj. da je tek tada osnovana radna skupina za njegovu izradu, sustav bi se počeo raspadati, a zakon bi zakasnio “, kaže naš drugi sugovornik iz vrha prerađivačke industrije.

I dok za poslovni svijet dio vezan uz savjetničku priču nije u fokusu, valja zabilježiti mišljenje jednog odvjetnika da je Lex jedini zakon koji sadrži odredbu o obveznom angažmanu savjetnika (članak 12. st. 11. Lex)

Uz to, što se konkretnog slučaja tajne prepiske tiče, na naš je upit iz DORH-a stigao i odgovor u kojem poručuju da razmatraju relevantnost objavljenih informacija.
"Nadležno državno odvjetništvo postupa po nekoliko podnesenih mu kaznenih prijava vezanih uz trgovačko društvo Agrokor i za potrebe tog postupanja, između ostalog, razmatra relevantnost informacija objavljenih u javno dostupnim izvorima", navodi Martina Mihordin, magistra novinarstva i sveučilišna specijalistica iz odnosa s javnošću koja je glasnogovornica DORH-a i službenik za informiranje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Komentari (3)
  • benčić-jur
    benčić-jur 9:09 11.5.2018.

    Zar je već prepušteno zaboravu “neformalno” druženje uz kavu gđe. Dalić i g. Kuštraka (samo koji dan prije donošenja odluke suda o blokadi njegove privatne imovine), koje druženje je rezultiralo i darovanjem njegove imovine supruzi ????

  • zvonkac
    zvonkac 8:34 11.5.2018.

    prepri43, jesi li to ti Macane. Pa tko to podržava vladu, Saucha kojem se istraga rasteže do kraja mandata, Vrdoljak kojeg čeka ozbiljna istraga a o Bandiću da i ne govorimo. Ako o takvima ovisi Hrvatska stvarno smo jadni. Nešto vam ne ide kupovanje novih ruku, izgleda da je nezgodan trenutak jer ne vjerujem da ne možete ispuniti njihove zahtjeve.

  • prepri43
    prepri43 0:13 11.5.2018.

    To je običan napad udbaških snaga protiv Hrvatske! Ne samo na HDZ i premijera nego i na sve koji podržavaju vladu!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!