Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prošloga je tjedna na svojim stranicama objavilo nacrt Uredbe o ambalaži, o kojem savjetovanje s javnošću traje do 7. kolovoza. Nova pravila najavljuju veliki val promjena, a štite interes države jer se znatna troška rasterećuje državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Naime, nakon 10 godina od početka primjene Pravilnika o ambalažnom otpadu okolišna administracija izašla je s prijedlogom smanjenja naknada za trgovinu, i to s dosadašnjih 0,15 kuna na 0,10 kuna. Taj će iznos trgovci dobivati po komadu ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade pod uvjetom da će se prihvat odrađivati ručno. No, ako prihvat ambalaže bude automatiziran, dobivat će 0,12 kuna po komadu.  Kako je automate za povratak ambalaže dosad uveo tek manji broj trgovaca (primjerice, veliki šoping centri), to znači da bi po novome trgovci koji prihvaćaju ovaj otpad u najvećem broju slučajeva ubuće ostvarivali za trećinu manju naknadu. Takvo stanje izravna je posljedica visokih troškova ulaganja u tehnološko unapređenje sustava prihvata. Prosječna nabavna cijena tih uređaja je 300 tisuća kuna – cijena uređaja za veće kapacitete je 400 tisuća kuna, a za one manje 200 tisuća kuna – pa se navedena investicija mnogim poduzetnicima u trgovini ne isplati.

No, dok se trgovcima prvi put izbija određena zarada u odnosu na postojeći desetljetni sustav, Uredbom se onako kako je to ministar Mihael Zmajlović i najavio u lipnju ove godine ukida povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži. Proizvođači mlijeka će stupanjem na snagu Uredbe plaćati 410 kuna po toni za zbrinjavanje te ambalaže, dok računica ministra pokazuje da proizvođači stave na tržište 70 milijuna komada ovih ambalažnih jedinica godišnje, što znači da će ih Uredba rasteretiti od obveze plaćanja naknade u Fond, a riječ je o iznosu od 35 milijuna kuna godišnje. Istodobno će trgovina izgubiti oko 10 milijuna kuna, što ih je dobivala za svaku prikupljenu bocu od mlijeka i mliječnih proizvoda.

Zadiranje u prihode trgovaca u ovom području generalno se smatra opravdanim, no pitanje je kako će oni reagirati te hoće li ovim  proizvodima cijena pasti za 50 lipa. Mnoge zanima kako se razmišlja u trgovini, gdje usljed ovih promjena ostaju nešto kraćih rukava, postoji li opcija da zadrže postojeće cjenike, što bi značilo da 50 lipa, koje se više ne vraćaju potrošaču, eventualno postane njihova dodatna zarada. Onaj tko vraćao dosadašnju bocu, doznajemo, nikakvu razliku neće osjetititi, dok će kod onih građana koji su stavljali boce u kontejnere, primjerice, kao pomoć socijalno ugroženima, doći do pojeftinjenja cijene. Zanimljivo je i kako će reagirati cijeli sustav, te hoće li se na mlijeku ustvari testirati svijest potrošača za okolišna pitanja, kao i njihova educiranost što mnogi smatraju ipak nedostatnim. Kako doznajemo, za velike trgovce dvojbe ipak ne postoje.

Povratna ambalažna naknada nije trošak već prolazna stavka te ju Konzum, kada bude ukinuta, sigurno neće zadržati u cijeni, potvrđeno nam je u Konzumu. Isto tvrde i u tvrtki Rewe Group Hrvatska u čijem sastavu posluje Billa. Povratna naknada, kažu ondje, smatra se kao prolazna stavka i kao takva kada se ukine neće biti iskazana na cijeni na polici, odnosno cijena na polici biti će umanjena za 0,50 kn. "Napominjemo, kako za sada još nemamo službene informacije od proizvođača o tome kakav će oni imati pristup prema ovoj promjeni", poručuju iz Bille. Indikativno je da se niti u jednoj zemlji EU nije razvio sustav depozita na mlijeko u bocama, što se uglavnom tumači medicinskim razlozima, dok ga je Hrvatska koristila punih deset godina.

Pola tog razdoblja Fond je troškove nastale na taj način u mliječnom sustavu ipak pokrivao, no bivša ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić odlučila se 2010. na smanjenje naknade za zbrinjavanje mlijeka. Od tada mljekari plaćaju 2 lipe za naknadu zbrinjavanja, pa je za svaku prikupljenu bocu Fond ostvarivao minus od 20 lipa zbog čega je dosad ostao kraći za ukupno oko 70 milijuna kuna što je morao refundirati iz drugih naknada. Fond sad mijenja politiku režući sve troškove u sustavu gospodarenja otpadom o čemu svjedoči i činjenica da prodavatelji moraju skupljati ambalažni otpad u sustavu povratne naknade u vrećama na svoj trošak.

Inače, novi Pravilnik o ambalažnom otpadu s najavama stupanja na snagu u srpnju koje su se u međuvremenu istopile isto izuzima mlijeko iz povratne naknade, a Uredbom se to dodatno razjašnjava posebice u pogledu načina izračuna troškova za povratnu nakandu, što je definitivno znak početka transformacije sustava. Za sve ostale proizvođače, naknade za gospodarenje ambalažnim otpadom ostaju iste. Ministar će, doznajemo, donijeti odluku o iznosu jedinične naknade u čijoj podlozi biti će prijedlog koji daje Fond po vrsti ambalažnog materijala za tekuću godinu, a najkasnije do 15. veljače tekuće godine. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”