Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović poručio je danas saborskim zastupnicima koji jučer nisu prihvatili SDP-ovu inicijativu za promjenu Ustava kako imaju osam tjedana, do nastavka saborskog zasjedanja u rujnu, da shvate "osam riječi" kojima njegova stranka želi dopuniti Ustav i uvesti nezastarjevanje teških ubojstava iz političkih pobuda.

"Nije prošlo prvi put, no do sredine rujna ima osam tjedana, što je jedna riječ svaki tjedan, pa možda shvate oni kojima je bilo prebrzo ili prenaglo", rekao je Milanović uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a na kojoj će se govoriti o lokalnim i unutarstranačkim izborima.

Istaknuo je kako se Predsjednik Republike Ivo Josipović slaže s definicijom kakvu predlaže SDP jer ona obuhvaća sve, da "Katolička crkva po definiciji isto mora biti za to, a HDZ ne može biti protiv toga".

Osvrčući se na činjenicu da inicijativu SDP-a ne prihvaćaju ni njegovi partneri u koaliciji, Milanović je ustvrdio kako i SDP-ovi parneri, koji su imali pravo i mogućnost reći da trebaju još vremena i da se ne slažu, također imaju osam tjedana, "nakon kojih će valjda sve biti jasno".

"Onaj tko želi da se u Hrvatskoj suočimo s teretima prošlosti bit će za, a onaj tko ne želi, pomest će to pod tepih i dati Nijemcima, Austrijancima i Španjolcima, u nadi da se neće dići previše prašine. Nitko od nas nema tih problema, ako žele istinu dobit će istinu", istaknuo je Milanović.

U izmjenama zakona Milanović ne vidi alternativu promjeni, odnosno dopuni Ustava "s tih osam riječi", s obzirom da se, naglasio je, zastara ne može mijenjati zakonom već samo Ustavom.

"Onaj tko ima drugačiju ideju ili prijedlog dobrodošao je, bez ironije, pa ćemo to riješiti zakonom. Nikada ne bismo mijenjali Ustav da to možemo učiniti promjenom zakona za koji treba puno manje podrške i glasova. Baš tako naivni nismo", ustvrdio je.

Milanović smatra da se u promjenu Ustava mora ići iz ustavnopravnih razloga ako se želi ostvariti politički cilj, a to je da određena najteža kaznena djela ne idu u zastaru. "To je za nas društvena vrijednost, a za one koji su protiv toga nije", poručio je.

Po njegovim rječima, neke su zapadnoeuropske države više desetaka puta mijenjale Ustav, svaki put iz političkih razloga jer, ocijenio je, nema drugih razloga za promjenu Ustava, pa i 'ad hoc' ako treba da bi se određena vrijednost istaknula ili zaštitila. "Jedino me zanima jesi li 'za' ili 'protiv', a ako si 'protiv' reci zašto, jer nije razlog da se Ustav ne smije prečesto mijenjati", rekao je.

Milanović je istaknuo kako u Saboru sjede ljudi koji su više puta dizali ruke za promjene Ustava te da su razlozi uvijek bili politički, kao i kod ulaska Hrvatske u EU. U konkretnom slučaju politički razlog vidi u potrebi da se riješe kaznena djela teških ubojstava, "o kojima mi kao stranka nismo ni razmišljali niti nam je bilo u fokusu i periferiji političke rasprave, kad je već netko na tome inzistirao i dobro da je, ali ne u Njemačkoj, tu među nama, političkim Hrvatima".