Hrvatska se zadužuje 1,4 posto skuplje od Rumunjske

Autor: Jadranka Dozan , 20. studeni 2013. u 12:23
Slavko Linić/ Patrik Macek/PIXSELL

Ministar Linić požurio je osigurati si komotnu poziciju barem u pogledu potreba financiranja u idućih nekoliko mjeseci.

Dvojbe oko toga je li za ovu godinu doista gotovo s inozemnim zaduživanjem države, kako je  ministar Slavko Linić isticao početkom listopada, otklonjene su već krajem prošlog mjeseca.

A samo 20-ak dana nakon što su četiri investicijske banke odabrane za savjetnike za novu operaciju zaduživanja novo je izdanje dolarskih obveznica i realizirano. Ministar Linić požurio je osigurati si "bronhi efekt" – barem u pogledu potreba financiranja u idućih nekoliko mjeseci. Zbog američkog tržišta, odnosno vremenskih zona, do zaključenja Poslovnog dnevnika još nije bio potvrđen konačan iznos novog 10-godišnjeg zaduženja. No, posljednje su agencijske informacije govorile o 1,75 milijardi dolara i prinosu za investitore na razini 6,20 posto. Kao i obično, ta će se cijena sigurno sagledavati iz raznih kutova. Mala definitivno nije, ali kako kaže Zdeslav Šantić "to je jednostavno naša realnost, slika Hrvatske".

 

3,8milijardi

kuna duga stiže na naplatu u travnju 2014.

A ta slika danas ne izgleda zgodno ni u usporedbi sa zaduženjem susjedne nam Mađarske samo dan prije nas. Mađarska ima isti rejting, Vladu i premijera koje investitori obično opisuju jako kontroverznima, a u ponedjeljak je zaključila 2 milijarde dolara vrijedno izdanje 10-godišnjih dolarskih obveznica uz prinos od 5,93 posto. No, za nas je moglo je ispasti i gore. Tako su, primjerice, indikacije u jutarnjim satima sugerirale i 0,3 postotna boda višu cijenu. No, usporedo s postepenim bujanjem knjige predbilježbi koja je oko 16 sati sugerirala potražnju kupaca na razini 6,5 milijardi dolara tj. nekoliko puta više od ciljanog iznosa izdanja, traženi prinos je ipak malo splasnuo. Knjiga narudžbi nije i stala na tih 6,5 milijardi dolara, no toliki interes ponešto govori i o atraktivnoj cijeni za kupce. Neki će možda reći i da je za nedavnog godišnjeg skupa MMF-a bilo i signala da bi država iduće zaduženje mogla platiti i sedam posto ili će kao utješan primjer navesti da je Slovenija kroz tzv. privatni plasman s JP Morganom u petak zaključila trogodišnje zaduženje uz premiju rizika od čak 4,6 postotnih bodova.

Ipak, činjenica je da posljednji istupi čelnika američkog Feda vezani uz ekspanzivnu monetarnu politiku (kao i najave reformi u Kini) pogoduju raspoloženju na financijskim tržištima. U tom smislu trenutak za zaduživanje zapravo nije loš. Pogotovo s obzirom na to da se s proljećem ipak očekuje Fedovo stezanje poticajnih programa i posljedični nepovoljan utjecaj na cijenu kapitala, ističe Šantić. To je pak važnije utoliko što potrebe financiranja države u nas iduće godine sežu čak 43 milijarde kuna (25 za otplate dugova i 17,5 milijardi za pokriće deficita državnog proračuna). Te 43 milijarde, dakle, nije zgorega rastegnuti na više od godinu dana i dio osigurati već u ovoj godini. Analitičari stoga uglavnom smatraju da je bolje da država nije čekala zadnji čas u osiguravanju novca za otplatu prvog velikog dospijeća u idućoj godini, a to je 650 milijuna eura (oko 5 milijardi kuna) vrijednih obveznica iz 2004. koje dospijevaju već u prvoj polovici veljače.

 

43milijarde

kuna treba proračunu u 2014. za otplatu duga i pokriće deficita

Prilično je izvjesno, međutim, da bi se dio novca mogao iskoristiti i za namirenje obveza u ostatku ove godine. Ako ni zbog čega drugog, to zbog toga što se i nakon rebalansa ovogodišnjeg proračuna u računu financiranja ostalo pri zacrtane 3 milijarde kuna od privatizacije, a izgledi da se to i ostvari su minimalni. Osim toga, treba reći da će i uz ovo zaduženje države Hrvatska ponovno morati na tržište  obveznica relativno brzo jer već sredinom travnja na naplatu stiže i 500 milijuna eura (3,8 milijardi kuna) vrijedno izdanje euroobveznica izdanih također 2004. A uza sve, prvo tromjesečje u pravilu najlošije stoji u pogledu raskoraka tekućih prihoda i izdataka proračuna pa su i potrebe financiranja po osnovi pokrivanja deficita veće nego u ostatku godine.  

 

5milijardi

kuna prvo je veliko dospijeće koje stiže već u veljači 2014.

Golem deficit i (brzo) rastući javni dug, uz slab potencijal rasta, svakako su neki od ključnih razloga i zašto se percepcija Hrvatske u odnosu na zemlje s kojima se obično uspoređujemo ove godine osjetno pogoršala i što nam je cijena zaduživanja daleko od povoljne. U upravo realiziranom zaduženju to se očituje u premiji rizika od 3,5 postotnih bodova u odnosu na referentni američki dug (prinos na 10-godišnji US-Treasury trenutno je ispod 2,7 posto). "Još prije godinu dana Hrvatska je cijenom zaduživanja bila približno onoj Mađarske ili Rumunjske, a danas nam je premija rizika u odnosu na cijenu njihova iste ročnosti (10 godina) viša za 0,4, odnosno za 1,4 postotna boda", ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke. Prema neslužbenim informacijama, u raspodjeli upisanih obveznica namijenjenih samo institucionalnim investitorima prešutna je preporuka da to ne budu domaći.

Komentari (23)
Pogledajte sve

Šta zna seljo što je čokolada, papir grize, a čokoladu baca.

Turion:
I sad mu ovaj novi dospijeva 2024. godine, kad se nada da će opet doći na vlast.
Tako da ga može reprogramirati.


@Turion
,

a pravosuđe umjesto da procesuira njega koji će potrošiti :
10.000.000.000,00 (miliardi) glavnice i
svake godine po 600.000.000,00 kamata ,
oni procesuiraju Kokošare ,
Sanadera i Vidoševića koji su navodno maznuli svega nekoliko miliona.


Nadam se da će kad-tad odgovarati zbog zaduživanja budućih generacija.

Nemaju pravo dizati skupe kredite znajući da ih nećemo moći vratiti.

Nemaju pravo trošiti nezarađeno !

***pa moral je dići skupe kredite da bi otplatio skupe kredite koje je baš on dizao 2003. godine
[/quote]

I sad mu ovaj novi dospijeva 2024. godine, kad se nada da će opet doći na vlast.
Tako da ga može reprogramirati.

Bilo bi najbolje da Linić & Co. pošteno kažu, ono što već i vrapci po krovovima cvrkuću, kako niti znaju niti mogu, a ne da zadužuju zemlju u grčevitom nastojanju da što duže ostanu na vlasti. Međutim Linić & Co. i poštenje, eh…

New Report

Close