Kavran: Treba nam revizija sustava jer radnici migriraju iz ruralnih pilana prema unosnijom sektorima, ili prema inozemstvu

Drvna industrija čini 10,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza Drvna industrija čini 10,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza

Proizvođači JI Europe na okupljanju u Slavonskom Brodu raspravljaju o sektorskim politikama.

Deseto jubilarno izdanje Kongresa pilanara jugoistočne Europe, u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera kojeg vodi direktor Marijan Kavran, i ove godine tradicionalno se održava u Slavonskom Brodu 26. rujna. Na dnevnom redu se očekuju važne teme, poput pitanja mogu li se i odakle mobilizirati dodatne količine sirovine te kakve su mogućnosti za veće povlačenje sredstava iz EU fondova.

Očekuje se i da će Kongres ponuditi odgovore na niz pitanja, počevši s time kakva će biti sektorska jesen, zatim glede sektorskih politika te što će se događati unutar državne tvrtke Hrvatske šume i kako će se šumari boriti s posljedicama klimatskih promjena.

Hoće li sirovinski model pretrpjeti izmjene, može li i želi li Vlada zaustaviti kriminal u privatnim šumama, koliko će predstavnici kapitala biti uspješni prilikom lobiranja u Bruxellesu, kroz traženje liberalizacije tržišta, kao i tko će i pod kojim uvjetima prodati drvoprerađivačke tvrtke – to je tek dio osnovnih nepoznanica u branši na koje bi svaki poduzetnik, želio upravo danas imati što precizniji odgovor, posebice jer su odgovori za sada izostali.

I dok sudionici očekuju da će program i sadržaji Kongresa pilanara ponuditi barem neke odgovore, Kavran navodi kako se u proteklom desetljeću u Hrvatskoj dosta raspravljalo o trupcima i pilanama, najviše kroz prizmu deficita drvne sirovine. Uglavnom je zabilježena, kaže, visoka razinu miješanja politike, posebno lokalne i regionalne, no posljednjih godina situacija se stabilizirala, jer se višegodišnjim ugovorima donekle uspjelo zadovoljiti očekivanja većine drvoprerađivača.

“Svi se slažemo u ocjeni kako je potrebno nastaviti s artikuliranim i argumentiranim inicijativama unutar stručnih krugova, koje u konačnici trebaju biti usmjerene prema državnim tijelima koja odlučuju o sirovini, a time i o budućnosti sektora. Cilj je ravnomjernija raspodjela sirovine, budući da je potrebno voditi računa o interesima svih tržišnih i proizvodnih dionika, posebice osjetljivih kategorija poput malih pilana, ali i o perspektivama velikih sustava koji su do sada uložili znatna sredstva, zaposlili radnu snagu te znatno modernizirali pilanske kapacitete, čime su hrvatsko drvo učinili globalno poznatim i traženim”, zaključuje Kavran dodajući da drvna industrija s 1,2 milijarde eura izvoza čini 10,4% ukupnog izvoza RH i predstavlja važnu polugu zapošljavanja na ruralnim prostorima.

Primarni dio, odnosno pilane su redovito smještene upravo usred ruralnih – šumskih područja i one su glavni poslodavac na tom demografski devastiranom prostoru, pa je stoga prema našem sugovorniku važno i zaposliti nove radnike, ali imati i mogućnost izabrati stručnu i kvalificiranu radnu snagu koja je deficitarna i koja postaje usko grlo budućeg razvoja.

"U Hrvatskoj ima prostora za poboljšanje i za reviziju cjelokupnog sustava strukovnog obrazovanja, jer je evidentno kako nam kadrovi migriraju iz ruralnih pilana prema unosnijom sektorima, ili prema inozemstvu. Potrebno je stoga formalizirati međusektorsku i institucionalnu suradnju, kako bi se pojačali učinci internacionalizacije poslovanja, odnosno konkretizirali rezultati umrežavanja i transfera najboljih sektorskih praksi iz inozemstva, jer strukovnog učenja nikad dovoljno", pojašnjava Kavran.

Kao važan cilj pilanske industrije ističe i bolje, intenzivnije, učinkovitije i raznovrsnije korištenje sredstava iz različitih EU fondova. To je uz obrazovanje važna razvojna tema kojom se na Kongresu bave gotovo svake godine. A valja istaknuti i da je vječna sektorska tema mogućnost korištenja otpada po modelu Kružne ekonomije koji promovira EU, jer se ostaci iz pilana i drvna biomasa mogu koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije.

"Nesumnjivo je kako su drvna goriva važan segment europske energetske politike i obnovljivih izvora energije te su usko povezana i navedena u EU ciljevima budućeg gospodarskog rasta. Nacionalne energetske politike to prate uglavnom samo deklarativno, stoga čak 85% drvnog peleta iz Hrvatske izvozimo u okolne zemlje i njima popravljamo njihove CO2 bilance", poručuje Kavran.

Činjenicu da Hrvatska bilježi blagu stagnaciju izvoza piljene građe prate i ostali naglasci, među kojima prednjači pitanje hoće li najava recesije u Njemačkoj imati utjecaj na hrvatske pilane te što se događa sa zdravstvenim stanjem šuma, primjerice prijeti li najprije katastrofa s jasenom?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!