Iako maloprodajne cijene benzina posljednjih tjedana lagano rastu, u ožujku ove godine desetak su posto niže od lanjskog prosjeka (10,5 kuna), a slično je i sa dizelskim gorivom.

To je posljedica značajna pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu u drugoj polovici prošle godine, s tim da na maloprodajne cijene suprotan učinak ima jačanje dolara. Što pojeftinjenje nafte i goriva znači za proračun, pitanje je kojim su se u Aktualnom osvrtu pozabavili Petar Sopek i Ivan Škoc s Instituta za javne financije (IJF). Od nafte i naftnih derivata proračun ostvaruje prihode po osnovi trošarine i PDV-a, s tim da se trošarina naplaćuje kao fiksni iznos po litri (3,66 lipa u slučaju benzina) pa na taj prihod ne utječe maloprodajna cijena goriva.

No, niža cijena goriva utječe na proračunske prihode od PDV-a. Sopek i Škoc ističu kako se pritom može računati i na pozitivan učinak pada cijena goriva na potrošnju – bilo goriva ili drugih dobara i usluga. Usto napominju i učinke na strani državnih rashoda za trošak goriva. Sve u svemu, neto efekt jeftinijeg goriva za proračun ne mora biti negativan. Istodobno, zemlje uvoznice nafte, u koje spada i Hrvatska, mogle bi značajno profitirati od pada cijena nafte, ističu autori.

Predviđanja, kažu, upućuju da bi naš BDP 2015. zbog relativno niske cijene nafte mogao biti viši 0,4 -0,8 posto. Usporedna analiza IJF-a pak pokazuje da je cijena goriva u Hrvatskoj nešto niža od prosjeka EU. Po svakoj litri benzina u proračun (od trošarina i PDV-a) odlazi 39 lipa manje u odnosu na prosjek EU28, ali realna je cijena našim građanima relativno skuplja zbog nižeg životnog standarda i visoke stope PDV-a. I udio poreza u cijeni goriva u nas je nešto viši od prosjeka EU.