Hrvatsko gospodarstvo se definitivno razvija i raste, no problem je što se druge usporedive zemlje razvijaju znatno brže od nas, rečeno je na konferenciji "Kako do bolje poslovne klime" koja se jučer održala u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Zagrebu.   

"Na žalost, veći dio najavljenih reformi stopiran je ili usporen, ponajviše zbog krize Agrokora. Nekada do potrebnih promjena nije došlo i iz manje objektivnih okolnosti. Na rješavanju krize možemo čestitati i nositelji hrvatskoga gospodarstva nisu pali na koljena. Ipak, slučaj je zorno pokazao nemogućnost javne uprave za provođenje više reformi i strateških aktivnosti istovremeno", istakao je Luka Burilović, predsjednik HGK. 

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman kazala je kako je provedba strukturnih reformi pokrenuta te će se nastaviti i ove godine. "Kritike shvaćamo ozbiljno i na tom tragu radimo. Kretanja u prva tri mjeseca ove godine pokazuju nastavak pozitivnih gospodarskih trendova. Industrijska proizvodnja raste, a ono što smatram osobito bitnim je brži rast prerađivačke industrije jer to pokazuje da iskorištava prednosti jedinstvenog europskog tržišta", kazala je Mikuš Žigman

Što kažu poduzetnici
Na konferenciji je predstavljena i analiza o preprekama u poslovanju koje je Komora napravila anketom među poduzetnicima, a koja pokazuje da su pravna nesigurnost, visina poreznih obaveza te administrativni troškovi poslovanja i dalje glavni uteg u njihovom svakodnevnom poslovanju. Muče ih i učestale promjene zakona, dugotrajnost sudskih postupaka te nejednako tumačenje poreznih propisa.  Sve veći problem našeg gospodarstva postaje i iseljavanje radne snage, odnosno neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Nedostatak radne snage, osim u turizmu i građevini, vidljiv je i u svim ostalim segmentima gospodarstva.

Tako se Goran Grotić, predsjednik Uprave tvrtke ACG Lukaps iz Ludbrega, najvećeg europskog proizvođača kapsula za lijekove, požalio da sve teže pronalaze te zadržavaju radnike.  "Na sjeveru Hrvatske već nekoliko godina je gotovo nemoguće pronaći radnike usprkos prosječnim plaćama koje su, konkretno kod nas 5700 kuna neto, i veće su od okruženja. Varaždinska županija će u narednih tri godine trebati 600 novih radnika. Gdje će ih pronaći? Mi ozbiljno razmišljamo da uvezemo radnu snagu iz Indije", kazao je Grotić. 

Trošak rada
Na njegovu tragu je i Luka Abrus, direktor IT tvrtke Pet minuta koja posluje u Zagrebu i New Yorku, a koji smatra da im prevelika porezna presija onemogućuje da bolje plate svoje radnike.  "Nas radnik, s neto plaćom od 12-15 tisuća kuna, godišnje u Hrvatskoj košta oko 60.000 dolara, a što je malo manje nego onaj u New Yorku gdje su IT stručnjaci plaćeni 80-100 tisuća dolara. No, neto primanja radnika se jako razlikuju", kaže Abrus.