Rast hrvatskoga gospodarstva u drugom kvartalu ispao je veći od očekivanja većine ekonomskih analitičara, a zbog izbora su nešto naglašenija na političkoj sceni bila i prisvajanja zasluga za 2,8-postotni rast u odnosu na isti lanjski kvartal. No, Eurostatov cjelovit usporedni pregled desezoniranih podataka, prema kojima je naš drugi kvartal bio 2 posto jači nego prošle godine, samo je potvrdio da je nešto šira slika daleko od impresivnog rezultata.

BDP je u EU rastao prosječno 1,8 posto, a većina zemalja srednje i istočne Europe ostvarila je slične ili nešto veće stope rasta. Tako je unatoč ubrzanju gospodarskog rasta razinom BDP-a po stanovniku, prema paritetu kupovne moći, upravo pretekla i Rumunjska, jedna od samo dvije članice EU koje su nam još donedavno gledale u leđa. Rumunji su, naime, nakon 4,2% rasta u prvom kvartalu u drugome zabilježili rast BDP-a od 5,9% (prema originalnim podacima 4,3 i 6%). Time će se njihov BDP po stanovniku s lanjskih 57 posto prosjeka EU popeti na približno 60 posto. Hrvatska je lani bila na 58 posto prosjeka EU, a uz blago iznaprosječan rast ove bi godine mogla uhvatiti npr. 59 posto. Lošije u procesu ekonomskog sustizanja sada tako stoji samo Bugarska koja je lani bila na 46 posto, ali u posljednja četiri kvartala BDP joj raste po stopama od 3 posto.

Hrvatska se u proteklih 10 godina praktično nije pomaknula ni pedlja. Još 2005. bila je na 58 posto prosjeka svih članica EU, a nakon određenog napretka u predkriznom razdoblju, produljena recesija sve je to poništila i krajem 2015. opet smo bili na istom mjestu kao i 10 godina prije. Usporedbe radi, rumunjski je BDP po stanovniku prije deset godina bio daleko iza, na 34 posto uprosječenoga na razini EU, dok je više tranzicijskih zemalja sa sličnim ili slabijim polaznim pozicijama razvijenosti ekonomije danas osjetno ispred Hrvatske. Primjerice, Slovačka je u tih 10 godina razinom BDP-a napredovala sa 59 na 77 posto prosjeka EU, Poljska sa 50 na 69, Estonija sa 59 na 74, Mađarska sa 62 na 68 posto. Slovenija, pak, nije u tom periodu napredovala, ali su njezine startne pozicije bile više pa je i danas na visokih 83 posto BDP-a na razini Unije.

Uza sve, razina javnog duga Hrvatske u tom se razdoblju više nego udvostručila, sa 41 na lanjskih 86,7 posto BDP-a, dok je kod većine tih zemalja dug ipak manje nabujao te je i danas na nižoj razini od naše. Slovački se javni dug u 10 godina povećao sa 34 na 53 posto BDP-a, bugarski sa 16 na 38, poljski sa 47 na 51, mađarski sa 60 na 75 posto BDP-a. U slučaju Estonije 10-godišnje je udvostručenje udjela javnog duga posve drugog reda veličine; povećan je sa 4,5 na 9,7 posto BDP-a. Promatraju li se se konvergencijski  trendovi po mandatima pojedinih vlada, samo u prvom mandatu Ive Sanadera oni su koliko-toliko bili na tragu usporedivih zemalja, a od 2008. naovamo ponovno je uslijedilo kaskanje za većinom novijih članica Unije. Za mandata Zorana Milanovića razinom BDP-a po stanovniku blago smo se udaljili od  europskog prosjeka (sa 59 na 58%), dok su mu se ostale zemlje mahom približile.