Hrvatski potrošači nemaju osjećaj zaštićenosti

Thinkstock Thinkstock

Hrvatska ima najbrži trend rasta elektronske trgovine u EU-u dok, s druge strane, potrošači smatraju da su među najnezaštićenijima i drže da nisu dobro obaviješteni o svojim pravima, pokazuje Pregled potrošačkih uvjeta koje je u utorak objavila Europska komisija.

 Hrvatska ima najbrži trend rasta elektronske trgovine u EU-u dok, s druge strane, potrošači smatraju da su među najnezaštićenijima i drže da nisu dobro obaviješteni o svojim pravima, pokazuje Pregled potrošačkih uvjeta koje je u utorak objavila Europska komisija.

Postotak potrošača u Hrvatskoj koji kupuju preko interneta još uvijek je dosta nizak, 23 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji 45 posto. S druge strane, Hrvatska ima najbrži rast u elektronskoj trgovini jer je 2008. bilo samo osam posto, a 2010. samo 14 posto potrošača koji su naručivali robu preko interneta.

Prema indeksu koji govori o zadovoljstvu potrošača svojim položajem na tržištu, Hrvatska je na dnu ljestvice s 50 bodova, a iza nje su samo Cipar (49 bodova) i Grčka (47). Najviše bodova, 73, imaju Finska i Velika Britanija, čiji se potrošači smatraju najzaštićenijima.

To su neki od rezultata Pregleda potrošačkih uvjeta, redovitog godišnjeg izviješća koje Komisija objavljuje već devetu godinu za redom, a ove je godine Hrvatska uključena prvi put. Pregled potrošačkih uvjeta nastaje na temelju anketa potrošača u svim državama članicama te u Norveškoj i Islandu. Pregled se smatra važnim alatom koji omogućuje državama članicama i Europskoj komisiji da vide učinke svojih mjera u području zaštite potrošača i predstavlja putokaz za poboljšanje zaštite.

"Učinkovita politika zaštite potrošača mora se graditi na temelju čvrstih dokaza. Pregled nam pokazuje kamo trebamo usmjeriti naše napore. Njegovi rezultati odrazit će se u mojim budućim akcijama, poput uspostave online platforme za rješavanje sporova ili poboljšanja provedbenih pravila u borbi protiv nepoštene trgovačke prakse", rekao je hrvatski povjerenik Neven Mimica, koji je u Europskoj komisiji zadužen za zaštitu potrošača.

Što se tiče znanja o zakonima koji štite potrošače, Hrvatska je u EU-u na predzadnjem mjestu, jer 50 posto potrošača smatra da poznaje svoja prava, dok je prosjek EU-u 60 posto. U Hrvatskoj samo 66 posto potrošača poduzima nešto kada smatraju da su oštećeni, što je među najnižim postocima EU-u, dok je prosjek u EU 83 posto. To je najvjerojatnije povezano s učinkovitošću rješavanja žalbi - u Hrvatskoj je 54 posto zadovoljnih načinom rješavanja tih žalbi, dok je u EU 66 posto.

Europska komisija će sljedeće godine s 450.000 eura financirati kampanju za informiranje o pravima potrošača u Hrvatskoj, što je praksa koju je Komisija koristila u svim novim članicama u prvim godinama članstva.

Samo šest posto potrošača u Hrvatskoj odlučuje se za prekograničnu kupovinu preko interneta, ali ni u Europskoj uniji taj postotak nije visok - 11 posto. Taj bi se postotak nakon ulaska u EU ubrzo trebao promijeniti jer su dosad postojale objektivne prepreke za internetsku kupovinu iz zemalja članica EU-a. Većina online trgovina u EU ne dostavlja robu izvan granica EU-a, zbog carine i poteškoća s načinima plaćanja.

Osim toga, hrvatski potrošači nemaju puno povjerenja u internetsku trgovinu. Samo 31 posto potrošača, što je najmanji postotak u EU-u, osjeća se sigurno kada kupuje preko interneta od domaćih dobavljača, a 27 posto kada kupuju iz neke druge zemlje članice. Povjerenje u prekograničnu trgovinu nije u prosjeku veliko ni u EU-u - samo 35 posto potrošača ima povjerenja u kupovinu od online dobavljača iz drugih zemalja članica, a 70 posto njih ne zna što učiniti u slučajevima kada dobiju robu koju nisu naručili. Kad je riječ o kupovini od domaćih dobavljača, tu je povjerenje u članicama EU-a puno veće - 59 posto.

Povjerenje u online kupovinu doseglo je razinu od 80 posto kod onih koji već imaju iskustva u kupovini preko interneta, što govori da uzrok nepovjerenja u taj način trgovine nije u doživljenom negativnom iskustvu, nego u nedovoljnom poznavanju. Općenito, elektronska trgovina i korištenje interneta znatno je niže među starijom, slabije obrazovanom populacijom i kod onih s nižim prihodima. Također je vidljiva razlika u istočnoj i južnoj Europi u odnosu na sjeverne i zapadne članice, u kojima građani imaju znatno veće povjerenje u elektronsku trgovinu. Razlike su velike - postotak potrošača koji se osjeća odgovarajuće zaštićenim postojećim mjerama kreće se od 18 do 76 posto.

Hrvatska je iznad europskog prosjeka po broju trgovina koje posluju online - 17 posto, a prosjek u EU-u je 16 posto. I kad je u pitanju prekogranična online trgovina Hrvatska je u tom elementu iznad europskog prosjeka i nalazi se na 7. mjestu - 37 maloprodajnih tvrtki u Hrvatskoj prodaje robu preko interneta u druge članice, dok je prosjek u EU-u 25 posto.

Hrvatska je iznad europskog prosjeka i kad je riječ o tome u kojoj mjeri ekološki elementi utječu na potrošački izbor proizvoda - 48 posto anketiraniih hrvatskih potrošača uzima u obzir ekološki utjecaj pri izboru proizvoda, što je među najvišim postocima, a prosjek u EU-u je 41 posto.

I u Hrvatskoj i Europskoj uniji vidljiv je trend da potrošači više vjeruju svojim udrugama, organizacijama za zaštitu potrošača, nego tijelima vlasti koja se bave tim pitanjem.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve