Domaća ekonomija naposljetku može reći zbogom recesiji i u najboljem slučaju pozdraviti – stagnaciju.
Ako je suditi prema brojkama, nema puno razloga za veselje: ova i iduća godina donijet će tek blagi oporavak tik iznad nule, pa će Hrvatska po performansama zasjesti na samo začelje europskoga ekonomskog vlaka.
5posto
deficita budžeta zbog izbora očekuje Ekonomski institut u 2015.
Investicije u padu
U svojim najnovijim prognozama Ekonomski institut ostao je pri prethodnoj procjeni od 0,2 posto rasta BDP-a u 2015, dok su predviđanja za 2016. blago smanjena na 0,8 posto. Usporedbe radi, Unija će u prosjeku porasti 1,7 posto, a zemlje eura čeka umjereni oporavak od 1,3 posto ove godine. U regiji će najbrže naprijed Poljska s 3,2 posto rasta, susjedna Mađarska imat će 2,4, a Slovenija 1,8 posto rasta, dok će prva najgora iza nas biti Bugarska s 0,8 posto.
Unatoč prvim predizbornim potezima poput mini porezne reforme poreza na dohodak, neizvjesnost na tržištu rada, manjak povjerenja i razduživanje građana donijet će stagnaciju osobne potrošnje. Ekonomski institut očekuje pad investicija od 1,5 posto zbog pada javnim i privatnih ulaganja i nedovoljno iskorištenih sredstava europskih fondova. Izbori će donijeti nešto manji pad državne potrošnje u ovoj godini od ranijih kalkulacija od 0,4 posto, pa će jedina pozitivna lokomotiva rastu s 3,5 posto biti izvoz.
Izbori vs. reforme
Ekonomiju će u 2015. dobrim dijelom odrediti parlamentarni izbori jer Vlada neće dublje zarezivati s reformskim potezima koji bi mogli ugroziti interese birača bez obzira na njihovu nužnost. "Jedna velika ili više manjih populističkih mjera su prilično vjerojatne do kraja godine i ne bi trebale iznenaditi", stoji u komentaru prognoza. U 2015. očekuju deficit opće države od 5%, osjetno više od Bruxellesa traženih 3,5%. Bitnija fiskalna konsolidacija mogla bi uslijediti tek 2016. ako nova Vlada odluči rezati plaće u javnom sektoru.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.tko-pilotira-hrvatskom ?
Pet minuta prije katastrofe…
http://www.dnevno.hr/humor/karikature/tko-pilotira-hrvatskom-3837/
Kamo je nestao komentar od Pero7 ?
@ dionis ,
dobro si primjetio , stalno mi Moderatori brišu postove.
Oni misle da će brisanjem mojih postova sakriti istinu i lopovluk vladajućih SDP+HNS Kukurikavaca koji su “uspjeli” da Hrvatska već 4 godine bude najgora u EU.
Nikada još nisu obrisali post u kojem se lažima veličaju “uspjesi” vladajućih.
Za domach 1984
Ma naravno da dug nije problem ako se koristi za rast. Ali to nije išlo u kontekstu Argentine a ne ide niti kod Grčke od dolaska Tsiprasove vlade (sjetite se njemačkih komentara na tu temu). Bitan je kontekst: Hrvatska ima robni izvoz koji se skoro izjednačio sa prihodima od turizma (6,2 prema 7,2 milijarde eura prema podacima u medijima). Ono što Vi ispuštate iz vida: Hrvatska neme na čemu rasti a službena politika je “upravljati dugom” umjesto da se pod svaku cijenu smanji.
I naravno, kao što znate, Hrvatska nije nikada imala zdravu privredu i konkurentnu proizvodnju, a složit ćete se da niti danas nema tržišnu ekonomiju.
U sve ovo uskoro ćete se imati priliku uvjeriti sami čim se i službeno povede riječ o ostvarivanju primarnog budžetskog suficita.
Inače Vam toplo preporučam da proučite tekst John Dizard: Greece versus the Baltics is not an agument for a heartless state; http://www.ft.com
Po mom saznanju, to je jedna od najboljih kratkih komparacija kriza u baltičkim zemljama i Grčkoj te načina njihovih rješavanja.
Ako je dug najveći problem Hrvatske, onda mnoge tzv razvijene zemlje imaju punooooo veći problem nego Hrvatska. Dug razvijenih zemalja:
Japan 400%
Irska 390%
Danska 300%
Švedska 290%
UK 250%
Norveška 245%
SAD 230%
Njemačka 190%
U usporedbi s ovim zemljama, HRvatska uopće nema problem!
[/quote]
Opet gledaš krivo.
Dug je leverage leverage je poluga.
Ako ne koristis polugu onda je samo uteg.
Cak niti dug USA nije toliko bitan ako ga izrastu kroz rast BDP-a.
Koliki je ono bio rast BDP-a u USA u 2014?
USA je imala puno veci dug naspram GDP-a nakon WW2 pa i nije propala. Dapače imala je najveci zabiljezeni rast.
Dug nije problem ako se koristi za rast.
Ako se koristi za socijalno ili mirovinsko ili gradnju cest koje neidu nigdje onda dolazi do problema.
Uključite se u raspravu