Hrvatska lani izvezla oružja i vojne opreme za gotovo 900 milijuna kuna

HS Produkt 95 posto svoje proizvodnje izveze u SAD; Željko Pavlin, direktor kompanije HS Produkt HS Produkt 95 posto svoje proizvodnje izveze u SAD; Željko Pavlin, direktor kompanije HS Produkt

Iako vojna industrija broji 50-ak tvrtki, najveći dio izvoza vrijednog 900 mil. kuna došao je od pištolja iz HS Produkta te kaciga Šestan Busch.

Hrvatska je lani izvezla oružja i vojne opreme za gotovo 900 milijuna kuna, pokazuju neslužbeni podaci kojima barataju u Agenciji Alan, a koja je jedina ovlaštena za promet oružja u našoj zemlji.Najveći dio izvoza došao je od pištolja iz karlovačke tvrtke HS Produkt te zaštitnih kaciga preloškog Šestan Buscha.

Tako se lani na svjetskom tržištu našlo gotovo pola milijuna pištolja tipa HS ili XD te 300.000 kaciga s oznakom "Made in Croatia". Tu su i drugi proizvođači poput tvrtki "Metallic" i "Promrad" koje proizvode ručne bacače granata RBG-6 i snajper 20 mm. Tvrtka  "DOK-ING"  strojeve za razminiranje, brodogradilišta "Kraljevica", "Greben " i " Adria-Mar " razne vrste patrolnih brodova, brzih raketnih topovnjača, minolovaca, prijevoznih čamaca i transportnih logističkih brodova. 

Prodaja u Hrvatskoj
Prema katalogu Ministarstva obrane, hrvatski vojno-industrijski kompleks broji 51 tvrtku. Naravno, radi se o okvirnoj brojci jer dio tvrtki isporučuje "vojnu opremu" u smislu vojničkih pašteta, obuće i odjeće te elektronike, a što su samo verzije njihovih redovnih asortimana. To su tvrtke poput Podravke, Varteksa, Borova, Ericssona Nikola Tesle, RIZ-a te sličnih. No, također je činjenica da za vojnu industriju radi veliki broj malih tvrtki i obrta - kooperanata, a koji nisu navedeni u ovom katalogu.Kako ističe general pukovnik Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, hrvatski vojni izvoz je u zadnjih 10-ak godina sedam puta veći od uvoza. Iako se za domaće potrebe vojske i policije proizvedu manje količine, država značajno podupire rad proizvođača, kaže Lovrić."Mi smo mali konzument naše vojne opreme. Najveći konzumeri su stranci i mi želimo da to tako i bude. Kroz naše standarde koje postavljamo jako visoko omogućujemo da ta oprema bude zadovoljavajuća za sve na svjetskom tržištu", kaže Lovrić. U samom MORH-u ističu da je vrijednost nabavljene vojne opreme za njihove potrebe od domawćih dobavljača u 2012. godini iznosila više od milijardu kuna.

Tu je uključeno i borbeno vozilo pješaštva (BOV), za koje se samo dio financijske vrijednosti odnosi na domaćeg proizvođača tvrtku Đuro Đaković specijalna vozila. Naime, dio cijene za BOV se plaća njihovu matičnom proizvođaču, finskoj tvrtki Patria. Iako o konkretnim brojkama nisu željeli govoriti niti u MORH-u niti u Đuro Đakoviću, procjenjuje se da je lani tvrtki iz Slavonskog Broda plaćeno između 750 i 780 milijuna kuna iz proračuna za obranu. "Ministarstvo obrane je tijekom 2012. godine za nabavu vojne opreme i naoružanja, uključujući i s tim povezane usluge i radove, sklopilo ugovore s više od 100 gospodarskih subjekata, od kojih možemo izdvojiti značajnije predmete nabave i ugovorne dobavljače: BOV - Đuro Đaković specijalna vozila, jurišna puška VHS - HS produkt, streljivo - Atir, pješačke mete - Altpro, borbene kacige - Šestan-Busch, opskrbna oprema - Ustanova Uriho, Borovo, Kroko International. Vojnu odjeću i obuću je isporučila zajednica ponuditelja koju čine: Borovo kožna obuća, Inkop obuća, Jelen profesional, Obuća Viko, Kroko International, Čateks, Hemco, Šešir, Štefičar, Ustanova Uriho, Ustanova DES, V&V, VIS KG, Pro-Prom, 1.Maj, Odjeća, Krojostil, Jadran, Galeb, te Arena Modna Kuća", navode u MORH-u.Najznačajnije hrvatsko izvozno tržište, po pitanju vojne opreme, su Sjedinjene Američke Države.

U Alanu procjenjuju da na SAD otpada 60 posto ukupnog izvoza. Osim toga, oružje i opremu iz Hrvatske su uvozili: Izrael, Uganda, Češka, Kazahstan, BiH, Njemačka, Poljska, Egipat, Portugal, Slovačka, Slovenija, Rusija, Malta , Italija, Grčka, Kuvajt, Mađarska, Latvija, Kosovo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Čile, Nigerija, Ukrajina, Oman, Irak, Filipini, Makedonija, Austrija, Tajland, Nizozemska,  Australia, Angola, Kolumbija, Nikaragva, Šri Lanka, Švedska te čak i Srbija. U Alanu s ponosom ističu da na izvoz novih proizvoda i tehnologija otpada više od 95 posto ukupne realizacije.Prema pisanju njemačke informativne agencije Deutsche Welle, Hrvatska je četvrti najveći izvoznik osobnog naoružanja u SAD. Ispred nje su samo Austrija, sa svojim neprikosnovenim pištoljem Glock, Italija s legendarnom Berettom, te Njemačka sa svojim Walterom i Heckler&Kochom. Hrvatska je do sada izvezla na američko tržište više od 1,5 milijuna pištolja, te manju količinu ostalog oružja. Procjenjuje se da samo tržište osobnog naoružanja za privatnu uporabu u SAD-u vrijedi više od tri milijarde dolara.

Ulazak u NATO
Iako je ulazak Hrvatske u NATO savez najavljivan kao prilika za hrvatsku vojnu industriju, činjenica je da se ipak većina oružja i opreme iz naše zemlje izveze vojskama država koje nisu članice Sjevernoatlanskog pakta. Za primjer je Šestan-Busch iz Preloga koji je globalno prepoznatljiv po možda i najkvalitetnijim borbenim i vojno-policijskim kacigama kojih je u zadnjih 10-ak godina izvezeno oko pola milijuna. "Mi smo definitivno najpoznatija svjetska firma u ovom sektoru, a izvozimo 98 posto svoje proizvodnje u 45 zemalja svijeta", istaknuo je Alojz Šestan, suvlasnik tvrtke prilikom nedavnog dodjeljivanja nagrade Zlatna kuna. Samo u Saudijsku Arabiju izvezeno je 130.000 kaciga. U planu je širenje na tržište zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, a posao koji ugovaraju s Ruskom Federacijom obuhvaća do 200.000 kaciga. Iako HS Produkt iz Ozlja 95 posto svoje proizvodnje izveze u SAD, prema statistikama agencije Alan, činjenica je da se uglavnom radi o oružju za civilno, a ne vojno tržište. Na to tržište su uglavnom otišli pištolji modela XD, koji se u Hrvatskoj prodaje pod brendom HS (hrvatski samokres). Osim toga, tvrtka ima u ponudi dugo naoružanje u vidu jurišne puške VHS koju koriste hrvatski vojnici u mirovnim misijama u svijetu. Ulazak u NATO savez kao potporu svojem poslovanju isticali su u nekoliko navrata u DOK-ING-u.

U toj tvrtki naglašavaju da im je izvoz strojeva za razminiranje doživio ekspanziju u razdoblju nakon 2009. godine kada je naša zemlja postala punopravna članica te vojne alijanse. Kako se može vidjeti na njihovim internetskim stranicama, Dok-ing je dosad ukupno isporučio 115 strojeva za razminiravanje. Od toga njih 84 raznim vojskama, 12 vladinim agencijama, 13 privatnim tvrtkama i šest humanitarnim organizacijama. Najveći pojedinačni kupci su američka vojska te oružane snage Šri Lanke.Hrvatska je nekad imala i moćnu industriju vojnih brodova, no danas se to svelo na nekoliko manjih brodogradilišta koja su uglavnom specijalizirana za mala patrolna i tehnička plovila koja su primjerenija policijskoj i carinskoj službi nego vojsci, odnosno mornarici. U toj su kategoriji Montmonaža - Greben iz Vela Luke, Tehnomont iz Pule te šibensko remontno brodogradilište NCP. Krajem prošle godine je i ministar obarane Ante Kotromanović, najavio da će Hrvatska nabaviti pet ophodnih brodova po cijeni od 10-ak milijuna eura za komad. Za sada još nisu poznati detalji tko bi mogao graditi te brodove niti u kojem roku bi trebali biti izgrađeni. No, očekuje se da bi taj program mogao ponovno pokrenuti posrnulu vojnu brodogradnju, ponajprije u Brodosplitu, ali i u nekim drugim pogonima.

Potencijal borbenih vozila

Đuro Đaković Holding iz Slavonskog Broda je industrijski sustav s najvećim potencijalom po pitanju oružja i vojne opreme u Hrvatskoj. U prošlosti su u halama ovog koncerna nastajali, kao više ili manje projekti šire suradnje: tenk M84, u svim inačicama, višecijevni raketni bacač raketa 70 mm "Čaplja" , inženjerijska tehnika (pontoni, remorkeri, bageri, utovarivači, preklopni mostovi), Cobra (podizni lansirni protuoklopni sustav na šasiji tenka M84) te brojno drugo oružje (strojnice, minobacači, ručne bombe, rakete, tromblonske mine i sl.). Isto tako, u Brodu se servisirala i remontirala ta borbena i neborbena tehnika. Danas je Đuro Đaković najpoznatiji po proizvodnji borbenog oklopnog vozila (BOV) Patria AMV 8x8, po licenci finske Patrije. Uz to, brodska tvrtka je postala partner norveškog Köngsberga, jednog od najznačajnijih svjetskih proizvođača borbenih stanica za oklopna vozila - teških strojnica i topova. Dogovoreno je da će se u Đuro Đakoviću najprije montirati takve stanice na hrvatske Patrie, a nakon toga će se pokrenuti i proizvodnja. "U današnje vrijeme prijetnji od terorizma, unutarnjih nereda kao i potreba za raznim intervencijama i mirovnim misijama, vjerujemo da postoji značajan tržišni potencijal za borbena oklopna vozila, a koje upravo Đuro Đaković proizvodi", kažu nam u Upravi te tvrtke.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve