Unatoč višegodišnjim nastojanjima da se produži turistička sezona, Hrvatska i dalje ima daleko najveću sezonalnost turističkog prometa od svih europskih zemalja, uključujući i nečlanice Europske unije. 

Upravo objavljeno izvješće Eurostata na temelju rezultata noćenja u 2018. godini pokazalo je da Hrvatska ima najizraženiju krivulju sezonalnosti s čak 59 posto ukupnog turističkog prometa ostvarenog u srpnju i kolovozu, čak 15 posto više od sljedećih na ljestvici, Bugarske i Crne Gore. 

Struktura smještaja
Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja u siječnju i veljači ne uspijeva ostvariti niti jedan posto godišnjeg prometa, a od nas je bolja čak i Grčka, destinacija koja također ima velikih problema sa sezonalnošću.  Kako je poznato, problem sezonalnosti utječe na turistički prihod i cjenovnu politiku, te na isplativost investicija u turističke sadržaje, infrastrukturu te smještajne kapacitete.

Na sezonalnost u Hrvatskoj najviše utječe struktura smještajnih kapaciteta, s daleko najvećim udjelom kreveta u privatnom smještaju od čak 37 posto (50% objekata), i tek 10,2 posto kreveta u hotelima. Istodobno, prema podacima publikacije Turistički impuls Hrvatske udruge turizma, godišnja prosječna popunjenost hotela u 2018. godini bila je 43,2 posto, a obiteljskog smještaja tek 18.9 posto, s tim da su se te brojke lani nešto i smanjile.   

U kolovozu trećina prometa
Na razini Europe kolovoz je najjači mjesec, s 3,5 puta više noćenja nego u siječnju. Hrvatska je u kolovozu 2018. ostvarila gotovo trećinu godišnjeg prometa, čak 30,2 posto od gotovo 90 milijuna noćenja. U mjesecu s najslabijim prometom, veljači, Hrvatska je napravila čak 55 puta manje noćenja nego u kolovozu. 

Kad su u pitanju mediteranske zemlje, s kojima se možemo uspoređivati više nego sa sjevernim zemljama Europe, iza Crne Gore, Bugarske i Grčke su Francuska i Italija s ukupno 36 posto prometa u srpnju i kolovozu, dok Španjolska u dva ljetna mjeseca ima 28 posto godišnjeg udjela noćenja.  Malta se izdvaja iz trenda Mediterana kao jedna od zemalja s najravnomjernijim rasporedom popunjenosti kroz godinu.  Uz Maltu tu su Češka, Njemačka, Estonija, Poljska, Finska, kao i Kosovo.

Grčka je u svom najslabijem mjesecu, siječnju, ostvarila 18 puta manje noćenja nego u kolovozu. Od ostatka Europe izdvajaju se alpske zemlje, Austrija, Liechtenstein i Švicarska, koje godišnje imaju dvije špice sezone, ljetnu i zimsku. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”