Zagrebačka tvrtka Princeza Jadrana planira na hrvatskim otocima otvoriti lanac od 12 nautičkih centara koji bi se protezao od Lošinja i Brijuna do Lastova i Visa. “Ove jeseni počinje izrada projektne dokumentacije za prva četiri nautička centra, na Lastovu, Kapriju, Mljetu i Lošinju, koje planiramo dovršiti već do 2013. U narednoj fazi na red dolaze otoci Korčula, Vrgada i Dugi otok. U zadnjoj fazi, koja bi trebala završiti 2017., nautičke centre dobit će Olib, Šipan, Vis i Brijuni te Stari Grad na Hvaru,” kaže Žarko Galić, direktor tvrtke Princeza Jadrana, autor ideje o 350 milijuna eura vrijednom lancu ekskluzivnih marina.

“Novac je već osiguran. Neće nam trebati krediti jer imamo niz partnera među kojima su i naši ljudi koji rade u inozemstvu. Nitko od njih neće biti dominantan niti većinski vlasnik pojedinog nautičkog centra. Pravo korištenja državnog zemljišta rješavat će se koncesijama na 20 ili 30 godina”, objašnjava nam Galić.

Na većini spomenutih otoka nema prave marine koja bi mogla preokrenuti demografske trendove i vratiti mlađe stanovništvo. “Na Olibu su mi rekli da, otvorimo li tamo nautički centar, oni već imaju osmero mladih ljudi spremnih odmah se vratiti na otok”, kaže Galić. U razgovoru izbjegava upotrijebiti termin “marina” jer njegov projekt podrazumijeva neusporedivo širu ponudu od onoga što se trenutno nudi po Jadranu. “Želimo da se ljudi kod nas osjećaju ugodno, ponudit ćemo im usluge u rasponu od restorana do wellness-centra, frizera i trgovina s mediteranskim proizvodima”, napominje Galić.

Svi nautički centri bit će povezani zrakoplovima. U suradnji sa zagrebačkim Geofotom, koji već ima omanju flotu, nabavit će se hidroavioni, pa će gost iz Frankfurta za 3,5 sata doći preko splitskog aerodroma do svoje jahte na Lastovu. Takvi bi nautički centri mogli ugostiti i mega-jahte duže od 30 metara, kakvih u Mediteranu ima oko 2000. Lani ih je u hrvatski dio Jadrana uplovilo svega 400 jer se nemaju gdje privezati, a svaka od njih dnevni vez plaća tisućama eura. U neki od nautičkih centara – Vis, Korčulu, Lastovo – mogle bi dolaziti i jahte do 100 metara dužine.

Autori projekta najviše komplikacija imaju sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Ističu da novi zakonski prijedlog ne ide na ruku investitorima jer ima puno rupa i nadaju se da će biti potrebno donijeti što manje podzakonskih akata. “Klima za investitore kod nas nije dobra, treba nabaviti bezbroj dozvola, izraditi niz projekata i studija utjecaja na okoliš. Posao nam otežava i to što planiramo otvoriti nautičke centre u dva nacionalna parka (Brijuni, Mljet) i jednom parku prirode (Lastovo), no ako postoje marine na Kornatima i hoteli na Plitvicama, ne vidim zašto mi ne bismo mogli napraviti projekt po najvišim ekološkom standardima”, kaže Galić, kojeg nije obeshrabrila niti nezainteresiranost u pojedinim otočkim sredinama.

Spas za Lastovo?

Princeza Jadrana potaknula je i osnivanje klastera mediteranskih kultura koji okuplja male proizvođače sira, ulja, soli… Galić je također i pokretač neprofi­tne udruge Augusta insula, 75 milijuna eura vrijednog projekta revitalizacije otoka Lastova, gdje računa na novac pristupnih fondova EU, ali i na velike kompanije poput Microsofta. Za taj je projekt već pridobio lokalne vlasti, svjesne da njegova ideja o stvaranju znanstveno-kulturnog centra može donijeti blagostanje i na Lastovo ne samo vratiti iseljene već i privući mlade i obrazovane ljude koji s tim otokom nemaju nikakve veze.