Nakon niza pokušaja povezivanja i konsolidacije malih hrvatskih banaka, takve se inicijative ovog ljeta uhvatila ugledna američka investicijska banka Keefe, Bruyette & Woods (KBW) koja je specijalizirana upravo za operacije u financijskom sektoru, a dosta ih je odradila upravo u srednjoj i istočnoj Europi. S vlasnicima i nadzornicima pet, šest banaka tijekom srpnja i kolovoza je obavljen prvi krug razgovora, a koncept i okvirni planovi predstavljeni su i regulatoru.

Kako neslužbeno saznajemo, ulogu operativnog voditelja projekta preuzela je poljsko-američka investicijska tvrtka Enterprise Investors (EI) koja je za taj posao angažirala tim od osam ljudi. EI je ujedno i jedan od glavnih investitora u tom ulagačkom projektu koji bi, dođe li na kraju do dogovora o povezivanju, budućem grozdu banaka trebao donijeti oko 200 milijuna eura svježeg kapitala, u prvom redu kroz dokapitalizaciju. Cijela se priča, međutim, zbog prirode te vrste transakcija, kao i zbog činjenice da razgovori presudni za realizaciju tek predstoje, vodi uz posvemašnju diskreciju. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, na radaru Enterprise Investorsa je niz regionalnih i/li malih banaka, među kojima su Jadranska, Karlovačka, Imex, Centar, Slatinska, Istarska-kreditna banka, ali i Vaba te Credo banka. Iako je, primjerice, šibenska Jadranska banka jedna od onih iz najužeg fokusa i jedna od onih s čijim se predstavnicima vlasnika već razgovaralo, u Upravi banke na čelu s Ivom Šinkom kažu kako “nemaju informacija o tom projektu niti kontakta s predstavnicima KBW-a”. U prvim rundama razgovora navodno je razmotreno niz pitanja vezanih uz moguće sinergijske efekte objedinjavanja pojedinih poslovnih funkcija (od infrastrukture i IT-a do strateških odrednica), a napravljene su i grube snimke potencijalnih sastavnica nove banke, odnosno grupe banaka. Detaljnijoj krvnoj slici pristupit će se tek nakon što se pojedine banke odluče ići u iduću fazu pregovora. Intencija KBW-a i EI-a je da se sporazum o povezivanju i kapitalnom jačanju zaključi do kraja godine, a da se proces integracije potom provede u idućih pola godine do godinu dana, pa će vlasnici banaka zapravo već za oko mjesec dana morati odlučiti ostaju li u igri.

Navodno je plan da se inicijalno obuhvati barem četiri ili pet banaka, ali da se nakon dokapitalizacije ostave otvorena vrata i za naknadna priključenja. Enterprise Investors u dosadašnjim se razgovorima potvrdio kao ozbiljan igrač, kaže najveći dioničar jedne od banaka uključenih u razgovore. Ništa više ni konkretnije ne može reći, kaže, jer su se na povjerljivost i ugovorno obvezali tzv. NDA-om (non-dislosure agreementom). Uz istaknutu ulogu u aranžiranju IPO-a na Varšavskoj burzi i poslovima upravljanja imovinom za tamošnje mirovinske fondove, EI iza sebe (s fondovima rizičnog kapitala kojima upravlja) ima više projekata konsolidacije u bankarstvu (u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj) i uspješno odrađenih izlaznih strategija. Hoće li mu to iskustvo pomoći da i na hrvatskoj bankarskoj sceni (na kojoj je nizu manjih banaka dodatni kapital nasušna potreba) dogura projekt okrupnjavanja do dručkijeg ishoda od dosadašnjih pokušaja, prerano je reći. Vlasnicima banaka nudi se više opcija u pogledu postojećeg vlasništva dionica, a osnovni scenarij projekta predviđa ulagački horizont od oko tri godine, pri čemu je izlaz najizgledniji kroz prodaju strateškom investitoru.

Računa se da bi kombinacija svježeg kapitala i sinergijskih efekata povezivanja više banaka (posebice u dijelu troškovne efikasnosti) za postojeće dioničare malih banaka rezultirala znatno većom vrijednošću njihovih dionica u ‘novoj’ banci, unatoč relativno malom udjelu u njoj. Vlasnici banaka uskoro će pokazati kako gledaju na tu računicu i na procjenu konkurentnosti u samostalnom tržišnom nastupu s ulaskom u Europsku uniju. Većina ih se dosad nije bila spremna suočiti s današnjim valuacijama dionica (i) u bankarskom sektoru koje su daleko manje nego u razdoblju prije globalne financijske krize. Ne želeći komentirati konkretnu inicijativu, viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac samo je ponovio načelni stav kako su kapitalno jačanje i okrupnjavanje (spajanja, pripajanja) smjer koji će se teško izbjeći. Omjer operativnih troškova i prihoda (cost income ratio, CIR) kod malih je banaka preko 80 posto, dok je kod velikih i ispod 50, podsjeća. Tehnološki zahtjevi i regulatorni troškovi koje iziskuje status univerzalne banke nisu u proporciji s veličinom banke i onima s tržišnim udjelima od nekoliko promila oni postaju sve teže premostivi. Usporedo s inicijativom KBW-a i Enterprise Investorsa, spajanje malih banaka je projekt koji pokušava realizirati i BDO Croatia (bivša Revizija Zagreb) na čelu s Ivanom Štimcem, no u tom slučaju zasad nije poznato kakav je plan vezano uz novi kapital, odnosno ulaganje.