“Dobro je da i među pametnim gradovima postoji konkurencija”

Autor: Marija Crnjak , 11. listopad 2016. u 16:12
Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Treba se okrenuti Europi i brojnim primjerima dobre prakse…

Za razvoj projekata unapređenja javne uprave, gradske infrastrukture i podizanja kvalitete života u gradovima, koji su zaslužni za dobivanje etikete pametnog grada i zahtjevnih svjetskih standarda u tom području, ključni su pojedinci i timovi na čelu gradova koji imaju jasne vizije i ciljeve. Pritom ključnu ulogu čak ne moraju igrati ni veličina grada i njegovog proračuna, zahvaljujući mogućnostima sufinanciranja iz fondova Europske unije te fleksibilnosti manjih gradova, složili su se sudionici okruglog stola Hrvatski gradovi budućnosti održanom u sklopu druge konferencije Poslovnog dnevnika "Pametni gradovi". Svoje primjere u utorak su okupljenima predstavili čelni ljudi Jastrebarskog, Rijeke, Koprivnice, Pleternice i Dubrovnika, odnosno predstavnici prošlogodišnjih dobitnika nagrada za razvoj pametnih gradova.

Dubrovnik je među lanjskim laureatima najbogatiji grad, čiji godišnji proračun iznosi 450 milijuna kuna, i zahvaljujući tome može si priuštiti razvoj brojnih smart city projekata. Dubrovnik je prvi hrvatski grad koji je dobio svoju pametnu ulicu, koja će gradu donijeti dodatan prihod, a u slična rješenja spadaju i turistička kartica za obilazak, projekt pametnog parkinga.

"Daleko smo dogurali u smart city projektima, no ima još mnogo prostora za razvoj novih projekata kojima ćemo gradu osigurati dodatan prihod te povećati kvalitetu života naših stanovnika i turista", izjavio je Željko Raguž, dogradonačelnik Dubrovnika, navodeći primjer novog projekta uvođenja brojača ljudi u staroj jezgri, kako bi se njihov broj ograničio na maksimalnih osam tisuća. Sustav će funkcionirati uz pomoć semafora, zeleno svjetlo značit će slobodan ulaz, na šest tisuća palit će se žuto svjetlo a pristup će imati samo stanovnici i zaposlenici stare jezgre, a nakon što se dosegne osam tisuća neće biti dozvoljen daljnji prolaz. Time se nastoji podići razina sigurnosti i kvaliteta boravka u Gradu.

Za razliku od najbogatijeg Dubrovnika, Pleternica je grad s tek osam milijuna kuna prihoda, ali zato jedan od deset gradova s najboljom iskorištenosti pretpristupnih fondova EU, istaknula je gradonačelnica Antonija Jozić.

"Također, imamo projekte u vrijednosti od 370 milijuna kuna koji su spremni za strukturne fondove, no još čekamo natječaje. To možemo zahvaliti dugogodišnjoj edukaciji naših ljudi, jer bez ljudi i njihovih napora i enstuzijazma nema ni projekata. U Hrvatskoj još moramo raditi na tome da bude više čelnika koji će biti zainteresirani za ovakve projekte, kao i na međusobnoj komunikaciji i razmjeni iskustava. Ovakve konferencije sjajna su prilika da vidimo tko što radi i uzmemo dobre primjere iz prakse", kaže Jozić.

Za razliku od Pleternice, Koprivnica je grad koji nema mogućnosti povući velika sredstva za razvoj grada, jer je prerazvijena. To valja imati na umu kad se govori o iskorištenosti EU fondova, istaknuo je na panelu Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, svakako hrvatskog grada pionira kad su u pitanju projekti za pametne gradove.

"Mi smo u to krenuli prije deset godina i bilo je otpora, kad su nam zamjerali što se bavimo biciklima ili senzorima na cestama, a sad se upravo takvi projekti koriste kao predizborni aduti. Postavili smo nove trendove", kaže Jakšić.

Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog napomenuo je kako među pametnim gradovima ima znato više malih gradova.

"Mi se znatno više moramo boriti da dođemo u fokus, za razliku od jednog Zagreba. Zbog toga treba izbjegavati usporedbe između gradova, jer svaki grad ima svoje potrebe i svoje izazove. Primjerice, Jastrebarsko ima više prometnica od jedne Rijeke, zbog čega imamo različite strategije u tom segmentu", kaže Novosel.

Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke istaknuo je da je dobro da postoji jaka konkurencija među gradovima. "Treba se okrenuti Europi i brojnim primjerima dobre prakse, i imati u vidu da je u svim ovim projektima jako važna uloga naših građana i njihovih potreba, zaključio je Filipović.

Komentirajte prvi

New Report

Close