Dobivamo kognitivne centre za brzo detektiranje problema u poduzećima

Foto: Igor Šoban/PIXSELL Foto: Igor Šoban/PIXSELL

Pametne aplikacije će moći obradom financijskih izvješća i kroz fiskalizirane račune utvrditi 'gdje nestaje novac', objašnjava ministar.

Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva ustanovit će kognitivni centar koji će se baviti brzim prepoznavanjem tvrtki u velikim teškoćama.

Najavio je to ministar gospodarstva Darko Horvat u razgovoru s poduzetnicima na HUP-ovu Radnom ručku. Ta inicijativa, kako se dalo zaključiti iz izjava za medije, još je u začetku, a Horvat je o njoj izvijestio odgovarajući na pitanje Drage Čengića, znanstvenika s Instituta Ivo Pilar, kojeg je zanimalo ima li Vlada skupinu stručnjaka iz akademske zajednice, uprava i poslovnih udruga, koja bi preko sustava ranog upozorenja pratila moguće   pojave novih Uljanika u industriji i tako preventivno djelovala. 

"Moj tim koji je dio odjela za unapređenje poslovne klime prolazi edukaciju za rano utvrđivanje krize u poduzećima. U rekonstrukciji uredbe o unutarnjem ustroju Ministarstva oformit će se jedan odjel koji će se time baviti, no za to su potrebna određena specijalistička znanja", kaže Horvat. Prema njemu dostupnim informacijama, takvi instituti se već formiraju i pri komorama i drugim gospodarskim asocijacijama, pa računa da se sinergijom s timom u Ministarstvu, uz Vijeće za konkurentnost može postići potreban iskorak. 

 

Horvat

Da smo taj alat već imali, krizu u Uljaniku utvrdili bismo još 2012.

Takav kognitivni centar temelji se na "umjetnoj inteligenciji", odnosno pametnim aplikacijama koja će obradom financijskih izvješća ili kroz fiskalizirane račune moći utvrditi "gdje nestaje novac".

Njime, kako najavljuje Horvat, ne bi bilo obuhvaćeno samo poslovanje tvrtki od sistemskog značaja za državu, obuhvat bi bio daleko širi.  "Da smo takvu aplikaciju koristili ranije, krizu u Uljaniku utvrdili bismo još 2012.", ilustrirao je Horvat, te dodao kako to nije nikakva novost, jer neke od zemalja Europske unije već koriste takve alate. "Doista ne treba izmišljati toplu vodu, već uzeti dobru praksu drugih zemalja koje to najbolje rade", ističe ministar gospodarstva, koji se s načinom funkcioniranja takvog modela imao prilike upoznati tijekom nedavnog posjeta Malti. 

Najveći dio razgovora odnosio se na probleme administrativnih prepreka i neporeznih davanja. Horvat je naveo kako je lani analizom propisa utvrđeno 3076 nepotrebnih administrativnih procedura koje se kani ili ukinuti ili pojednostaviti ili digitalizirati. Među ostalim, poduzetnici iz prijevoznog sektora dobili su uvjeravanje da postioji dobra volja da se riješi problem RTV pristojbe, koja ih nepotrebno financijski opterećuje, a načelno je izražen i stav da su u Ministarstvu gospodarstva skloni dragovoljnom, a ne obveznom članstvu u svim komorama. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve