Samo osam mjeseci bilo je dovoljno timu iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede za svladavanje zahtjevne zadaće: izradu i usvajanje Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020. Iz Bruxellesa je već stigla vijest o odobrenju programa, a ovih dana očekuju i službeni dokument, kažu pomoćnik ministra za ribarstvo Ante Mišura i Irena Jahutka, načelnica Sektora za strukturne i tržišne mjere u ribarstvu. 

Raspoloživ golem novac
Temeljem operativnog programa do 2020. raspoloživo je 252,6 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te još 97 milijuna iz državnog proračuna RH. To je gomila novca koju hrvatsko ribarstvo nikada dosad nije vidjelo."Omotnica je vrlo izdašna i ne smijemo si dopustiti povratak novca natrag u blagajnu Europske unije. Trebat će puno znanja, no još više dobre međuresorne suradnje da se ponuđene potpore iskoriste u što većem iznosu", ističu i pravodobno upozoravaju Mišura i Jahutka.

Uprava za ribarstvo obavila je svoju zadaću, izradila program za koji je EU dala vrlo izdašne potpore, no dalje su joj ruke vezane ne bude li jake suradnje lokalne samouprave i više ministarstava, s obzirom na isprepletenost zakonske regulative. Na listi je 36 mjera koje mogu biti financirane, poput održivog razvoja ribolova, akvakulture, razvoja ribarskih područja te mjere vezane uz stavljanje proizvoda na tržište i preradu. U Upravi za ribarstvo ciljaju ponuđene potpore iskoristiti u cijelosti, no bit će zadovoljni ako se ljestvica zaustavi i na 70-80 posto.

Za ribarsku infrastrukturu predviđeno je 50 milijuna eura. Prsti jedne ruke danas su prekobrojni za spomenuti opremljene ribarske luke na hrvatskom dijelu Jadrana. No, u Saboru koji je upravo raspušten novopredloženi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama zapeo je tek na prvom čitanju i teško je ocijeniti kad će biti usvojen. Bez njega i lokalnih prostornih planova, a mnogi nisu ni započeti, nema ni ribarskih luka ni prateće infrastrukture unatoč raspoloživoj golemoj potpori iz EU.

Balans flote i zaliha
Zadarska Gaženica, Lamjana na Ugljanu, Pula, Brižine nedaleko od Splita te Sustjepan i Vela Luka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neke su od lokacija za nove ribarske luke. Bilo bi dobro, upozoravaju Mišura i Jahutka, da i zakon i dokumentacija za projekte budu gotovi dogodine u proljeće. "Osnažili smo proteklih godina flotu, ali nismo izgradili odgovarajuću infrastrukturu na obali za prihvat i plovila i ribe", podsjeća Mišura. Ribarska luka ne smije, smatra on, nikome donositi profit. Održavanje je skupo, zadruge se teško mogu nositi s tim obvezama. Stoga je, smatra, najbolje rješenje da vlasnici budu općine, gradovi ili županije.

Za trajnu obustavu ribolova namijenjeno je 26 milijuna eura, programom je do 2020. predviđeno rezanje 40-ak brodova, no ta brojka nije fiksna. "Cilj je postići balans između flote i zaliha u podmorju.  Brodovi poslani u rezalište više ne mogu biti nadoknađeni. Zbog toga u prvom planu neće biti želje ribara za izdašnom odštetom, nego kako održati rentabilan ribolov", kaže Mišura i dodaje da će se svake godine raditi detaljne analize. Ostanu li po nekim mjerama EU sredstva neutrošena, moguće ih je dopunom operativnog programa usmjeriti u druge svrhe, što je još jedna dobra vijest kako za ribare tako i za lokalne zajednice u priobalju, ali i na kopnu jer program uključuje i slatkovodno ribarstvo. 

Novac za FLAG

U Kalima žele ribarski muzej

U omotnici za ribarstvo postoji i stavka namijenjena lokalnoj zajednici. Za tu je svrhu do 2020. rezervirano više od 20 milijuna eura, a potpore su raspoložive za projekte iza kojih stoje FLAG-ovi, lokalne akcijske grupe u ribarstvu. Uvjet je da u svakom FLAG-u dvije trećine članova budu ribari, a ostatak iz lokalne samouprave i civilnog društva. Novac se može dobiti za projekte koji prema ocjeni pojedine lokalne zajednice mogu doprinijeti njezinu razvoju. Iako se natječaji tek očekuju, u Kalima na otoku Ugljanu, najribarskijem mjestu na Jadranu, već su odlučili da će otvoriti ribarski muzej.    

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost