Deficit tekućeg računa pao gotovo 43 posto

Udio deficita tekućih transakcija u BDP-u / Izvor: HNB, graf: RBA Udio deficita tekućih transakcija u BDP-u / Izvor: HNB, graf: RBA

Manjak na tekućem računu iznosio je 210 mil. eura, sto je za 156 mil. eura (42,7%) manje nego u istom tromjesečju lani

Preliminarni podaci središnje banke o Platnoj bilanci Republike Hrvatske pokazali su u drugom kvartalu manji deficit nego u prvom tromjesečju, pišu RBA analitičari. Manjak na tekućem računu iznosio je 210 mil. eura, što je za 156 mil. eura (42,7%) manje nego u istom tromjesečju prošle godine. Promatrajući kumulativno u zadnja četiri tromjesečja, tekući račun bilježi deficit čiji udio u BDP-u iznosi 0,5%. 

Smanjenju deficita u drugom tromjesečju najviše su pridonijeli smanjenje deficita na računu dohotka i rast suficita na računu usluga. Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 393 mil. eura, sto je za 165 mil. eura (29,6%) manji deficit nego u drugom tromjesečju 2011. U prvom tromjesečju na ovom je računu deficit zabilježio rast na godišnjoj razini pa su takva kretanja vjerojatno bila rezultat isplate dividendi u dva dijela zbog čega se deficit u prvom tromjesečju povećao, a u drugom smanjio na godišnjoj razini. Na računu usluga suficit je iznosio 1,64 mlrd. eura, sto je za 54 mil. eura ili 3,4% više nego u drugom tromjesečju lani. Tome su najvise doprinijeli povećani prihodi od putovanja, odnosno priljeva deviza na osnovu turizma što je bilo i očekivano s obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista.

Prihodi od putovanja iznosili su 1,76 mlrd. eura (+9,1% godisnje). Kako su pokazivali i podaci DZS-a, manjak na računu roba povećao se za 4,8% godišnje uslijed većeg smanjenja prihoda od rashoda (izvoza od uvoza) te je iznosio 1,76 mlrd. eura, navodi se u RBA analizi.

Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujuci promjene međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju iznosio je 215,7 mil. eura što je 13,6 posto manje u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bilježe daljnje smanjenje na godišnjoj razini te su od travnja do kraja lipnja iznosila svega 144 mil. eura (godišnji pad od gotovo 44%). U prvih šest mjeseci FDI su dosegnuli tek 154,4 mil. eura odnosno 444 mil. eura manje (74%) u odnosu na isto razdoblje lani. Stoga je izgledno da će 2012. godinu Hrvatska zaključiti s najmanjim priljevom izravnih inozemnih investicija od 1995. Posljedica je to globalno visoke averzije prema riziku, nepovoljnog investicijskog okruženja ali i izostanka privatizacijskih procesa koji su uvelike pridonosila priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima.

Obveze po osnovi portfolio ulaganja u Q2 2012 bile su pozitivne sto je većim dijelom posljedica zaduživanja države na inozemnim trzistima kroz izdanje petogodišnje obveznice u vrijednosti 1,5 mlrd. dolara. Ovaj priljev je viseštruko nadmašio povećanje inozemnih sredstava s osnove portfeljnih ulaganja. Na računu ostalih ulaganja (obuhvaćaju kredite, trgovinske kredite te gotovinu i depozite) zabilježen je neto odljev sredstava u iznosu od 766 mil. eura (što je vrlo vjerojatno posljedica nastavka razduživanja domacih sektora prema inozemstvu), zaključuju RBA analitičari.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve