Do sad je bilo poznato da bi Agrokor izazvao potres u hrvatskom gospodarstvu zbog lanca neplaćanja. No, nije bilo poznato koliko bi tvrtki to izravno pogodilo.
“Da nismo poduzeli sve što jesmo suočili bi se sa 73 stečaja na nekoliko hrvatskih sudova, a zatim i sa svim posljedicama na razne segmente gospodarstva i posljedicama koje je teško predvidjeti”, kaže Dalić.

Prema službenim podacima u sastavu Agrokora je 51 tvrtka u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i drugim zemljama. Kojih bi još dvadesetak tvrtki doživjelo stečaj nije precizirala, kao ni da li to bio slučaj s baš svim tvrtkama iz koncerna. O svim poslovnim potezima uputila nas je na novog upravitelja Antu Ramljaka te naglasila da državu interesira stabilizacija stanja, podmirivanje obveza dobavljačima i dogovor oko nagodbe.
Dodala je da iako zagovara neuplitanje države u funkcionira tržišta, u slučaju Agrokora hrvatsko bi gospodarstvo bilo suočeno s opasnošću da se kriza u jednoj kompaniji prelije na cijelo gospodarstvo i stvori velike probleme cijeloj ekonomiji.

“Stvari nisu crno-bijele. Neoliberalne ili intervencionističke. Postojeća pravila igre nisu bila dovoljno efikasna da se mogu nositi s problemima takvih razmjera. Zalagati se za instrumente tržišne ekonomije ne znači da Vlada mora odustati od instrumenata ekonomske politike pa tako i korištenja administrativno-regulatornog okvira”, kaže Dalić.
Navodi da se treba paziti, jer da problem može biti kako se ti instrumenti koriste.
“Ali postoje mnogobrojni dokazi da se u ovom slučaju koriste na način koji je sukladan tržišnoj ekonomiji i to tako da brani interes države. Osobno me nije ovo pokolebalo. I dalje zagovaram tržišnu ekonomiju”, kaže Dalić.
Naglašava da će se rješavanjem problema u Agrokoru riješiti i najveći problem nelikvidnosti u Hrvatskoj te dodaje da će to dati priliku malim i srednjim biznisima da rastu. Na naše pitanje znači li to da će sada država strože kontrolirati kršenje rokova plaćanja poručila je da to treba pitati Ministarstvo financija.