Četvrtina Hrvata novac čuva 'u čarapi', a polovica o štednji ni ne sanja

Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

U Hrvatskoj, uz Sloveniju i Makedoniju, najmanja je razlika između udjela ljudi koji imaju kreditna zaduženja i onih koji imaju neku vrstu štednje.

Češka, Slovačka, Njemačka i Austrija jedine su zemlje u Europi u kojima više od polovice stanovništva ima neki oblik štednje, te su ujedno i jedine zemlje u kojima ima znatno više ljudi s nekim oblikom štednje u odnosu na one koji imaju neku vrstu kredita u banci. U svim ostalim zemljama štednja je značajno manje zastupljena (od 3% u Srbiji do 22% u Sloveniji). U većini tih zemalja veći je udio ljudi koji imaju kreditna zaduženja nego udio ljudi koji imaju neku vrstu štednje.

U Hrvatskoj, uz Sloveniju i Makedoniju, najmanja je razlika između udjela ljudi koji imaju kreditna zaduženja i onih koji imaju neku vrstu štednje (oko 20%). U ostalim zemljama značajno je veći udio onih koji imaju kredite, pokazalo je istraživanje Centra GFK. 

U Hrvatskoj 18% građana štedi u banci. Oročena štednja u banci ujedno je i najzastupljeniji vid štednje, ali i onaj koji se najčešće preferira. Hrvati u podjednakoj mjeri preferiraju i kupovanje stana ili kuće kao oblik štednje, ukoliko ga mogu i realizirati. Četvrtina građana navodi „čuvanje novca kod kuće“ kao preferirani vid štednje.

S druge strane, 21% građana ima ugovoren neki kredit u banci, a ekonomska kriza dovela je i do povećanja udjela onih koji više nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditne obaveze, s dva posto u 2009. godini na 5% u 2013. Sve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a njih više od 50% smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti, pokazalo je istraživanje.

Omjer štednje i kredita u Njemačkoj i Austriji iznosi 3:1, dok u Slovačkoj i Češkoj ima dva puta više „štediša“ u odnosu na one koji imaju ugovoren kredit u banci, a rezultati o korištenju kredita i štednje ukazuju na razlike među zemljama Srednje i Istočne Europe. Znatno više kredita nego štednje ima u Srbiji, Ukrajini i Turskoj, koje odskaču od prosjeka Europe. Srbija je zemlja s najmanjim brojem ljudi koji štede u bankama, samo njih 2,6% izjavilo je da ima neki oblik štednje u bankama.

„Neke manje razvijene zemlje s liste imaju i manji udio ljudi koji posluju s bankama, odnosno manji udio klijenata banaka. Nadalje, moguće je da ljudi štede na druge načine, a ne štedeći u bankama. Ovo može biti i tržišna prilika, prilika za razvoj određene kategorije proizvoda. Proaktivnim pristupom s prilagođenim proizvodima u kategorijama kredita i investicija, može se postići rast na tržištu. Ljudima treba nuditi razne opcije, prilagođene njihovima potrebama i zahtjevima. Svi mi analiziramo različite opcije koje se nude na tržištu, prije nego što donesemo odluku o nama najpovoljnijoj. Banke ne nude više samo jedan generički proizvod, sad se nudi paleta različitih proizvoda.“ objašnjava Rastislav Kocan, regionalni vovitelj u GFK.

Potencijal za rast u GFK vide u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Poljskoj gdje je udio korištenja i kreditnih i štednih proizvoda ispod prosjeka. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve