Gospodarski rast koji se bilježi u ovoj godini poslodavcima ne predstavlja temelj za veći optimizam u novoj poslovnoj 2016. Prema jučer predstavljenim rezultatima istraživanja Poslovnih očekivanja  Hrvatske udruge poslodavaca, općem stanju u gospodarstvu ove godine hrvatski poslodavci daju  ocjenu 2,13, što je najviše u posljednje četiri godine. No, poslodavaci upozoravaju da mali pomaci ostvareni ove godine nisu rezultat reformi koje zagovaraju još od prije recesije.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je prije godinu dana apelirala na Vladu Zorana Milanovića da se ponaša kao da je u prvoj, a ne u posljednjoj godini mandata, mogla je samo razočarano konstatirati kako je 2015. potrošena uglavnom na predizborje, te da je gospodarski rast ostvaren ponajprije zahvaljujući vanjskim okolnostima i turističkoj sezoni. Stoga, ona i novoj vladi koja se još nije formirala šalje poruku kakvu je u ime HUP-a poslala prije godinu dana – da ne oklijeva s reformama. "Postavite jasan i artikulirani plan, imenujte kompetentne ljude koji su spremni preuzeti odgovornost i postavite gospodarski oporavak i fiskalnu konsolidaciju kao najvažnije prioritete", poručuje Deranja, upozoravajući da u Hrvatskoj i dalje nema mjesta velikom optimizmu, te da kriza nije daleko iza nas. Privatni sektor, istaknula je, nastavlja se restrukturirati da bi do maksimuma ojačao svoju konkurentnost, za razliku od javnog sektora, koji nije osjetio bolne rezove, a što, poručuje Deranja, očekuje novu vladu.

Prema HUP-ovom istraživanju, poslodavci su prvi put pozitivniji nego negativniji u procjeni stanja ove poslovne godine u odnosu na lanjsku. Kako je prokomentirao glavni direktor HUP-a Davor Majetić, to govori zapravo da su poslodavci uspjeli pronaći model preživljavanja. Jer, i za iduću godinu poslodavci ukupno gledajući imaju pozitivnija očekivanja, ali ne očekuju poboljšanje uvjeta poslovanja. Prvi put nakon tri godine, naime, značajno raste broj onih koji imaju malo bolja očekivanja u narednoj poslovnoj godini (46,3%), dok približno ista ima njih 42,1 posto. S druge strane, pak, gotovo 63 posto ih ne očekuje promijene uvjeta poslovanja i investiranja.

"Optimizam poslovnih očekivanja baziran je na vlastitim snagama i onome što gospodarstvenici mogu sami poduzeti kako bi umanjili negativne efekte nepovoljnog okruženja i to je važna poruka političarima. Kada bi imali vjetar u leđa od politike i rast bi bio znatno veći", istaknuo je Majetić. HUP-ovo istraživanje pokazuje i da nema promjena kada su posrijedi problemi koje poslovni sektor izdvaja kao glavne prepreke razvoju. Titulu najveće prepreke i dalje imaju visoka porezna davanja, potom neučinkovita i skupa javna uprava, te loše pravosuđe, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost, a povećava se i teret koji gospodarstvenicima predstavlja nejasna strategija razvoja zemlje.  Opće je stanje u gospodarstvu ove je godine najlošije ocijenjeno u graditeljstvu, zatim u velikim tvrtkama, a regionalno gledajući, među slavonskim poslodavcima.

Najbolje ocjene općeg gospodarskog stanja daju pak tvrtke iz sektora poslovnih usluga i trgovine, mali poduzetnici i tvrtke sa sjevernojadranskog područja. Iz rezultata istraživanja HUP-a zanimljiv je i podatak da ove godine nešto više poduzetnika očekuju dogodine povećanje prihoda,(gotovo 48 %). Ohrabruje i što, sektorski gledano, najveći udio takvih pozitivnih očekivanja dolazi iz industrije, u kojoj gotovo 54% poslodavaca očekuje rast prihoda. Regionalno, pak, rast prihoda najviše se očekuje među tvrtkama iz središnje Hrvatske i među velikim poduzećima.  No, HUP-ovi podaci otkrivaju i da značajno raste udjel poduzeća koja za iduću godinu predviđaju smanjenje broja zaposlenih radnika, jer dok je takve najave lani davalo 20,7 posto poduzeća, sada rezanje broja zaposlenih u planu ima njih 71,1 posto.

Svega 9,9 posto poduzeća s druge strane očekuje da će povećati broj zaposlenih, dok je u toj skupini lani bilo 19,8 posto poduzeća. Unatoč naznakama izlaska iz recesije, istraživanje HUP Skor potvrđuje da Hrvatska i dalje stagnira i zaostaje u reformama u odnosu na deset novih članica EU. Ukupna vrijednost HUP Skora za prosinac 2015. iznosi 33 od 100 bodova, što je pomak za dva boda u odnosu na mjerenje provedeno krajem 2014. godine, ali taj rezultat i dalje predstavlja poziciju daleko ispod potrebnog minimuma od 50 bodova.  "Dok se druge zemlje mijenjaju brže i učinkovitije, odgode reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita za snažnije i brže promjene, Hrvatsku drže zarobljenu pri začelju Europske Unije", upozorava Majetić.

Načelno je zadovoljan što su reforme postale jedan od najspominjanijih termina u posljednje vrijeme, no iz najava koje dolaze iz novih političkih snaga poslodavci, kaže on, čuju i štošta što ne priželjkuju. Poslodavci buduću vladu upućuju stoga i na HUP Skor kao na orijentir za odabir prioriteta u reformama. Najslabiju ocjenu u HUP-ovu Skoru ima tržište rada, svega 18 bodova, fiskalna konsolidacija 20 i obrazovni sustav 26 bodova. Još jedan savjet poslodavci daju budućim kreatorima politike – ne poduzimajte samo jednu reformu, nego čitav niz, jer sve što je potrebno popravljati, međusobno je povezano. Ozbiljne, dubinske reforme tek su pred nama, pravi posla tek slijedi, a bez toga, poručuje Majetić, nema ozbiljnog rasta u Hrvatskoj. 
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost