Čak 71 posto poslodavaca dogodine će rezati broj radnika

Poslodavci ovu godinu ocijenili tankom dvojkom, a najviše zahvaljujući svojim naporima pozitivniji su i u očekivanjima od poslovne 2016. godine/Fotolia Poslodavci ovu godinu ocijenili tankom dvojkom, a najviše zahvaljujući svojim naporima pozitivniji su i u očekivanjima od poslovne 2016. godine/Fotolia

Unatoč naznakama izlaska iz recesije, istraživanje HUP Skor potvrđuje da Hrvatska i dalje stagnira i zaostaje u reformama.

Gospodarski rast koji se bilježi u ovoj godini poslodavcima ne predstavlja temelj za veći optimizam u novoj poslovnoj 2016. Prema jučer predstavljenim rezultatima istraživanja Poslovnih očekivanja  Hrvatske udruge poslodavaca, općem stanju u gospodarstvu ove godine hrvatski poslodavci daju  ocjenu 2,13, što je najviše u posljednje četiri godine. No, poslodavaci upozoravaju da mali pomaci ostvareni ove godine nisu rezultat reformi koje zagovaraju još od prije recesije.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je prije godinu dana apelirala na Vladu Zorana Milanovića da se ponaša kao da je u prvoj, a ne u posljednjoj godini mandata, mogla je samo razočarano konstatirati kako je 2015. potrošena uglavnom na predizborje, te da je gospodarski rast ostvaren ponajprije zahvaljujući vanjskim okolnostima i turističkoj sezoni. Stoga, ona i novoj vladi koja se još nije formirala šalje poruku kakvu je u ime HUP-a poslala prije godinu dana - da ne oklijeva s reformama. "Postavite jasan i artikulirani plan, imenujte kompetentne ljude koji su spremni preuzeti odgovornost i postavite gospodarski oporavak i fiskalnu konsolidaciju kao najvažnije prioritete", poručuje Deranja, upozoravajući da u Hrvatskoj i dalje nema mjesta velikom optimizmu, te da kriza nije daleko iza nas. Privatni sektor, istaknula je, nastavlja se restrukturirati da bi do maksimuma ojačao svoju konkurentnost, za razliku od javnog sektora, koji nije osjetio bolne rezove, a što, poručuje Deranja, očekuje novu vladu.

 

Deranja

Ova godina. Potrošena je uglavnom na predizbore. Gospodarski rast ostvaren ponajprije zahvaljujući vanjskim okolnostima i turističkoj sezoni

Prema HUP-ovom istraživanju, poslodavci su prvi put pozitivniji nego negativniji u procjeni stanja ove poslovne godine u odnosu na lanjsku. Kako je prokomentirao glavni direktor HUP-a Davor Majetić, to govori zapravo da su poslodavci uspjeli pronaći model preživljavanja. Jer, i za iduću godinu poslodavci ukupno gledajući imaju pozitivnija očekivanja, ali ne očekuju poboljšanje uvjeta poslovanja. Prvi put nakon tri godine, naime, značajno raste broj onih koji imaju malo bolja očekivanja u narednoj poslovnoj godini (46,3%), dok približno ista ima njih 42,1 posto. S druge strane, pak, gotovo 63 posto ih ne očekuje promijene uvjeta poslovanja i investiranja.

 

63posto

poslodavaca ne očekuje promijene uvjeta poslovanja i investiranja

"Optimizam poslovnih očekivanja baziran je na vlastitim snagama i onome što gospodarstvenici mogu sami poduzeti kako bi umanjili negativne efekte nepovoljnog okruženja i to je važna poruka političarima. Kada bi imali vjetar u leđa od politike i rast bi bio znatno veći", istaknuo je Majetić. HUP-ovo istraživanje pokazuje i da nema promjena kada su posrijedi problemi koje poslovni sektor izdvaja kao glavne prepreke razvoju. Titulu najveće prepreke i dalje imaju visoka porezna davanja, potom neučinkovita i skupa javna uprava, te loše pravosuđe, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost, a povećava se i teret koji gospodarstvenicima predstavlja nejasna strategija razvoja zemlje.  Opće je stanje u gospodarstvu ove je godine najlošije ocijenjeno u graditeljstvu, zatim u velikim tvrtkama, a regionalno gledajući, među slavonskim poslodavcima.

Najbolje ocjene općeg gospodarskog stanja daju pak tvrtke iz sektora poslovnih usluga i trgovine, mali poduzetnici i tvrtke sa sjevernojadranskog područja. Iz rezultata istraživanja HUP-a zanimljiv je i podatak da ove godine nešto više poduzetnika očekuju dogodine povećanje prihoda,(gotovo 48 %). Ohrabruje i što, sektorski gledano, najveći udio takvih pozitivnih očekivanja dolazi iz industrije, u kojoj gotovo 54% poslodavaca očekuje rast prihoda. Regionalno, pak, rast prihoda najviše se očekuje među tvrtkama iz središnje Hrvatske i među velikim poduzećima.  No, HUP-ovi podaci otkrivaju i da značajno raste udjel poduzeća koja za iduću godinu predviđaju smanjenje broja zaposlenih radnika, jer dok je takve najave lani davalo 20,7 posto poduzeća, sada rezanje broja zaposlenih u planu ima njih 71,1 posto.

 

Majetić

Optimizam poslovnih očekivanja baziran je na vlastitim snagama i onome što čine gospodarstvenici kako bi umanjili negativne efekte nepovoljnog okruženja

Svega 9,9 posto poduzeća s druge strane očekuje da će povećati broj zaposlenih, dok je u toj skupini lani bilo 19,8 posto poduzeća. Unatoč naznakama izlaska iz recesije, istraživanje HUP Skor potvrđuje da Hrvatska i dalje stagnira i zaostaje u reformama u odnosu na deset novih članica EU. Ukupna vrijednost HUP Skora za prosinac 2015. iznosi 33 od 100 bodova, što je pomak za dva boda u odnosu na mjerenje provedeno krajem 2014. godine, ali taj rezultat i dalje predstavlja poziciju daleko ispod potrebnog minimuma od 50 bodova.  "Dok se druge zemlje mijenjaju brže i učinkovitije, odgode reformi i nedostatak jasne strategije, vodstva, hrabrosti i znanja političkih elita za snažnije i brže promjene, Hrvatsku drže zarobljenu pri začelju Europske Unije", upozorava Majetić.

Načelno je zadovoljan što su reforme postale jedan od najspominjanijih termina u posljednje vrijeme, no iz najava koje dolaze iz novih političkih snaga poslodavci, kaže on, čuju i štošta što ne priželjkuju. Poslodavci buduću vladu upućuju stoga i na HUP Skor kao na orijentir za odabir prioriteta u reformama. Najslabiju ocjenu u HUP-ovu Skoru ima tržište rada, svega 18 bodova, fiskalna konsolidacija 20 i obrazovni sustav 26 bodova. Još jedan savjet poslodavci daju budućim kreatorima politike - ne poduzimajte samo jednu reformu, nego čitav niz, jer sve što je potrebno popravljati, međusobno je povezano. Ozbiljne, dubinske reforme tek su pred nama, pravi posla tek slijedi, a bez toga, poručuje Majetić, nema ozbiljnog rasta u Hrvatskoj. 
 

Komentari (3)
  • viewer
    viewer 10:05 16.12.2015.

    @TORNOS, to sto ste naveli je jedan od ozbiljnih razloga i tu ne vidim mogucnost brzog rijesenja. Jer je sudstvo quasi-neovisno, odnosno, nitko im nece ukljuciti pjescani sat, kad otvore neki predmet. Drugi problem lezi u tome, da mi nemamo kulturu poduzetnistva i kulturu etike u poduzetnistvu! Pa ispada, da nikoga nije sram, ako ne placa svoje racune na vrijeme. Zato smo i imali 45 milijardi kuna ispostavljenih faktura, od koji je tek 10-15% naplativo i nikoga nije bilo briga u vrijeme HDZ-ove vlade. Suker je jednom cak rekao: sami ste krivi sto tim firmama dajete robu i usluge. Treci problem lezi u tome, da smo mi kao nacija i kao pojedinici neinventivini, kreativnost nam je dozlaboga losa, vizija skoro da i nemamo. Znaci, idemo utabanim stazama, iako nam mora biti jasno, da je to slijepa ulica. Cetvrti promlem je drzavna papirologija i nepoznavanje procesa od sluzbenika i namjestenika, njihova losa efikasnost i neodgovornost, a oni su ti, koji bi trebali obavljati javni servis za dobrobit gradjana, odnosno poduzetnika. Peti promlem je los ljudski potencijal. Profil ljudi sa kojima bi trebali ostvariti zadane ciljeve je ispod europske razine. Da ne govorim o cca. 20% polupismenih i nepismenih. Sesti problem je nas jos uvijek socijalistcki mentalitet. Nas covjek ocekuje od drzave, da rjesava njegove osobne probleme. Ovo zadnje upadne svakom strancu, nakon nekoliko minuta boravka u Hrvatskoj, u oci. Sedmi problem je struktura radnih mjesta. Svi iole misleci ljudi su znali da ulaskom u EU, skoro u svim privrednim granama, nismo konkuretni. Za poljoprivredu je se moralo znati, da ce tu biti velikih gubitaka radnih mjesta, jer se u EU-u cca. 2% stanovnistva bavi poljoprivredom i od iste mogu solidno zivjeti. I kako sad dalje? Nasi ljudi se moraju mijenjati, bilo sa su poduzetnici bilo da su uposleni. Za njih sve mora vrijediti: kontinuirani procesi poboljsanja su “sine qua non” svakog radnog dana. I na kraju radnog vremena si moraju postaviti pitanje: dali sam danas zaradio svoj nadnicu? Jer, kako znamo, samo kod Bandica postoji besplatni rucak, svugdje drugdje ga netko mora platiti.

  • Pero7
    Pero7 9:20 16.12.2015.

    Moji djelatnici su sigurni za svoje radno mjesto.

    Sve usluge i robu naplačujemo solarno , na predračun.

    Ne radimo sa zgubidanima koji nemaju novaca .

  • TORNOS
    TORNOS 8:45 16.12.2015.

    Kažu kako iznimke potvrđuju pravilo! Iznimka u slučaju moje tvrtke, gdje sam suvlasnik i direktor jeste u tome: otpuštam djelatnike iz razloga što potraživanja naše tvrtke naplaćujem sudskim putem, u kome moram respektirati razumne rokove sudskih procesa!!!!!
    Razumni rokovi sudskih procesa kod mene traju maksimalno predviđeno a to je:
    1. RAZUMNI ROK za prvostupanjski proces- 3 godine;
    2. RAZUMNI ROK za drugostupanjski proces- 2 godina;
    3. RAZUMNI ROK za trečestupanjski proces- 1 godina
    Drugi razlog koji podržava ovaj RAZUMNI ROK jeste u tome što se druga stranka OBIJESNO SUDI. Obijesno suđenje je pravni fenomen o kome se izuzetno malo znade. Kada malo pročeprkaš po tom fenomenu vidiš da je država, kako kaže na jednom okruglom stolu davne 2003 godine, Ingrid Antićević: država je najveći obijesni tužitelj. Drugim riječima iz razloga obijesnog suđenja države , ona je pretrpala sudove pa nam RAZUMNI ROKOVI sudskih procesa i traju kako smo prethodno naveli.
    Treći razlog su dominantni i parazitski tržišni položaji tržišnih sudionika koji „imaju vremena suditi se jer ih suđenje u konačnici ništa ne košta. Oni radeći sa tvojim novcem toliko zarade i da nakon 6 godina, koliko traju RAZUMNI ROKOVI sudskih procesa , pod prisilom isplate, tvoje potraživanje osjete kao NEKAKAV SITNIŠ! U kompenzacijskim poslovima zarađuju godišnje i do 80% pa im godišnja zatezna kamata od 9% ne znači nikakav trošak!
    Naravno ima toga još i još. Dakle, zašto sve poduzetnici moraju otpuštati djelatnike je još uvijek enigma jer nije MEDIJSKA ROBA, koja se da eksploatirati. U zemlji gdje se rast BDP-a dešava bez dodatnog zapošljavanja, važnije su teme spektakla i šunda!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve