Šparoge, kestenje, borovnice, kupine, šumske jagode, gljive kao i ostali šumski plodovi ubrani za osobnu upotrebu uskoro bi građanima trebali biti besplatni. Odnosno, moći će ih brati bez straha da će ih netko iz nadležne šumarije na čijem području ubiru plodove prirode, kazniti

Hrvatske šume prije četiri godine uvele su cjenik "nedrvnih šumskih proizvoda", odnosno proizvoda koji služe kao hrana ili lijek i to šumskih plodova, gljiva, biljki za prehranu, kao i ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja.

Za osobnu upotrebu građani su, primjerice, dnevno mogli skupiti do dva kilograma šparoga, kilogram medvjeđeg luka. Naknada za skupljanje bilja bila je uračunata u dozvolu koja za jedan dan skupljanja biljaka košta 10 kuna, za vikend 20 kuna, tjedan skupljanja 70, a za mjesec 150 kuna. Ako se te biljke prikupljaju u komercijalne svrhe, uz cijenu dozvole potrebno je platiti i naknadu koja, primjerice za stručak od 40 šparoga, odnosno stručak od 40 listova medvjeđeg luka iznosi tri kune plus PDV.

Kako se neslužbeno može čuti, Hrvatske šume su godišnje na ime dozvola za branje šumskih plodova i naknada ubirale 100-tinjak tisuća kuna što pokazuje da uvođenje obaveznih dozvola i nije imalo neku prođu na tržištu.

Ubiranje plodova prirode bez valjane dozvole, i za osobne potrebe još je uvijek prekršaj za koji se može platiti od tisuću do sedam tisuća kuna kazne.

No, prema najavi Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, Hrvatske šume do kraja siječnja trebale bi izmijeniti svoje akte te građanima omogućiti da šumske plodove za osobne potrebe ubiru bez ikakve naknade, kao što su mnogi to i do sada činili riskirajući da ih šumari kazne.

Dodatnog objašnjenje te najave iz Hrvatskih šuma za sada nema, no za očekivati je da će građanima koji za osobnu upotrebu prikupljaju ne samo samoniklo bilje, gljive, kestene, šumsko voće već i ljekovito bilje ulov u određenim količinama biti slobodan, piše Novi list.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’