Borislav Škegro privodi završnici aktivnosti kojima će preko fonda Quaestus PE po drugi puta dokapitalizirati zagrebačku tvrtku Fragaria.

Za razliku od ožujka 2012. kada je tvrtka koju vodi njezin osnivač Tihomir Peraić od Škegre za razvoj dobila financijsku injekciju sa 25 milijuna kuna, što je temeljni kapital podiglo sa 2,9 na 27,9 milijuna kuna, sada će u Fragariu biti ubačeno čak 145 milijuna kuna. Međutim, glavnina tog iznosa, odnosno gotovo 80 posto poslužit će za preuzimanje Moslavina voća, poduzeća u vlasništvu Belja, jedne od kompanija iz koncerna Agrokor Ivice Todorića, doznaje Poslovni dnevnik. Na izravan upit – hoće li ga uskoro možda zvati hrvatskim kraljem jabuka – Škegro kratko uzvraća kako nije pripravan komentirati priče o preuzimanju tvrtke Moslavina voće preko Fragarie. Budući da se u startu nije potrudio ni opovrgnuti naš upit, čini se izglednim da je zapravo samo pitanje dana (ili tjedna) kada bi još jedna investicija Questusa u širenje voćarskog biznisa mogla biti predočena i javnosti.

Naime, Škegro je preko Fragarie, koja drži 23,27 posto Agromeđimurja iz Čakovca, već u kolovozu 2012.  posredno ušao i u suvlasništvo čakovečke tvrtke. Agromeđimurje, s prosječnim godišnjim urodom od 8000 tona jedan je od najvećih proizvođača jabuka u Hrvatskoj, a raspolaže i sa rashladno-skladišnim kapacitetima od 5500 tona. Usto, na 141 hektar obrađuje i vinograde te godišnje podrum u Štrigovi napuni sa oko dva milijuna litara vina. Od 2007., podsjećamo, Quaestus je zajedno s tvrtkom Glazir investirao milijun eura i  Hlad iz Slavonskog Broda, time je postao suvlasnik poduzeća koje na 210 hektara uzgaja višnje te na još 12 hektara jabuke i kruške.

U Hladu je Škegro, prema aktualnim podacima iz sudskog registra, predsjednik nadzornog odbora. Ta tvrtka raspolaže i sa hladnjačom kapaciteta skladištenja 12.000 tona duboko zamrznutih proizvoda te sa linijama i tunelima za pripremu i zamrzavanje voća kapaciteta 10,5 t/h. Akvizicija koja će uskoro biti dodana na listu portfelja Škegrina investicijskog fonda, Todorićeva tvrtka Moslavina voće, od strane Belja osnovana je tek u svibnju ove godine uz temeljni kapital od 20 tisuća kuna, da bi početkom rujna unosom stvari i opreme njezina kapitalizacija povećana na 194,6 milijuna kuna, u naravi predstavlja nekadašnji Agrokorov voćnjak jabuka koji nije s tvrtkom AgroFructus lani prodan poduzetniku Denisu Matijeviću iz Donjeg Miholjca.
 

Prostire se na površini velikoj čak 265 hektara na lokaciji Obreška kod Kloštar Ivanića. Moslavina voće će uz ovaj jabučnjak Fragariji u portfelj donijeti i rashladno-skladišni prostor smješten u Dugom Selu nadomak Zagreba koji može čuvati 6-7 tisuća tona voća.  Širenje Škegrina Quaestusa na četiri tvrtke, čija je djelatnost proizvodnja i otkup voća i povrća te skladištenje i zamrzavanje bobičastih voćnih vrsta, uz paralelno okrupnjavanje gotovo istovjetnog biznisa od strane poduzetnika Matijevića dio struke isčitava kao novi val tržišne koncentracije. Matijević je naime, do lani upravljao tvrtkom Plodovi fructus gdje je imao 50 posto udjela dok je ostalu polovicu držao Todorićev AgroFructus.

Krajem prošle godine Agrokor je u AgroFructusu pao na svega 1,72 posto, dok je 98,28 posto pripalo Matijeviću koji je osim toga, tijekom 2013. velikim iskorakom preuzeo još varaždinski BIOS, Eurovoće iz Donjeg Miholjca i Marinadu iz Slatine. U novom poslovnom i vlasničkom okviru   AgroFructus se bavi otkupom i konzerviranjem voća i povrća. Uz hrvatski dio tvrtke Matijević je preuzeo i  podružnice u Čapljini i Laktašima u susjednoj Bosni i Hercegovini te u Strumici u Makedoniji. Ukupno raspolaže s rashladno-skladišnim kapacitetom volumena gotovo 90 tisuća tona.   Brojni mali proizvođači ovu bipolarizaciju motre s golemom dozom opreza, strahuju kako će dva moćna igrača uskoro (ne)izravno kontrolirati domaće tržište voća i povrća, i to ne samo proizvodnju nego i uvoz.

Prve posljedice, upozoravaju, mogle bi se očitovati već idućeg tjedna kada kreće berba jabuka. Ruski embargo na uvoz voća i povrća iz Europske unije za rezultat ima neviđen pritisak ponude radi viškova nastalih na zajedničkom tržištu EU. Ljetos je za jabuke iz ovojesenje berbe najavljivana otkupna cijena 2,3 kune za kilogram, kaže jedan voćar i navodi kako se cijena drastično topila sa svakim novim tjednom pa je ponuda ovih dana pala na samo 60 lipa za kilogram. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost