Bajić će znati gdje škripi i tko daje informacije novinarima

Autor: Bernard Ivezić , 15. listopad 2012. u 22:00
Državni odvjetnik Mladen Bajić oboružao se i statistikom/PXL

CTS sustav najprije će dobiti Državno odvjetništvo u Zagrebu, do kraja godine na sustav će biti spojena odvjetništva u Rijeci, Splitu i Osijeku.

Čak ni ideja da Sabor četiri puta godišnje traži izvješće od državnog odvjetnika Mladenu Bajiću više neće biti problem. Četiri godine otkako je predstavio pilot-projekt informatičkoga sustava Državnog odvjetništva, Mladen Bajić ovih će dana dobiti prvi finalni proizvod. Novi informatički sustav CTS-Case Tracking System trebao bi mu omogućiti potpune statistike u realnom vremenu, ubrzavanje rada, ali i puni uvid u to odakle cure informacije iz DORH-a.Na prezentaciji koju su na IBM Forumu u Splitu održali Goran Topolovec iz DORH-a i Darko Sokolić iz IBM-a Hrvatska tako se moglo doznati da će CTS najprije dobiti Državno odvjetništvo u Zagrebu. "Očekujemo da će do kraja godine na sustav biti spojena državna odvjetništva u Rijeci, Splitu i Osijeku, što čini 70 posto korisnika, dok se u prvoj polovici 2013. godine planira u sva državna odvjetništva uvesti novi sustav", tvrdi Sokolović.

Test trajao četiri godine

Sustav se posljednje četiri godine testirao u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima u Zagrebu, Karlovcu, Zlataru i Puli. Kako su objasnili Topolovec i Sokolić, on će DORH-u dati puni uvid u realnom vremenu nad time tko radi nad kojim predmetom, u kojoj je fazi i s kojim uspjehom, kao i mogućnost da predmet prebace na drugog pravnika. Sustav, naime, ima brojne izvještajne mogućnosti."DORH u Zagrebu ima pristup svim predmetima i određuje tko upravlja kojim predmetom te dobiva informaciju ako netko neovlašteno pokušava pristupiti predmetima", naglašava DORH-ov informatičar Topolovec.Kako je navedeno u prezentaciji, pilot-projekt uvođenja CTS sustava inicijalno su financijski sponzorirali SAD s milijun kuna (150.000 dolara) i kraljevina Norveška sa 2,6 milijuna kuna (300.000 eura), što je ukupno 3,6 mil. kuna. No, da bi se priveo kraju, Vlada je morala uzeti kredit od Svjetske banke od gotovo 7,5 mil. kuna. Time se cijena informatizacije DORH-a utrostručila. To prema svemu sudeći neće biti konačna cijena, jer u nju nije uključena digitalizacija spisa od kojih neki imaju stotine tisuća stranica. Zato u DORH-u razmatraju da zatraže dodatna sredstva iz IPA pretpristupnih programa EU, a iznos nije naveden.

Spojeni na druge baze

CTS sustav trenutačno ima 200 korisnika, a u budućnosti će ih imati 1100. Temelji se na informatičkom sustavu za upravljanje sudskim spisima eSpisu koji se uvodi na hrvatske sudove od 2007. godine u sklopu zajma Svjetske banke. Topolovec iz DORH-a kaže da će se, uz brojne interne mogućnosti, sustav moći spajati na baze podataka niza drugih hrvatskih institucija. To uključuje porezne prijave u Ministarstvu financija, registre trgovačkih sudova, bazu zemljišnih podataka, zatvorski sustav, kaznenu i prekršajnu evidenciju u MUP-u, zavod za sudsku medicinu i druge.Sva tehnika smještena je u Financijskoj agenciji, odakle se poslužiteljima na kojima se nalaze baze podataka, softver i autorizacijski sustav može pristupiti s bilo koje lokacije iz Hrvatske. U pravilu se koristi infrastruktura državne mreže Hitroneta.

Komentirajte prvi

New Report

Close