Ako Zagreb na upravo završenom popisu stanovništva službeno bude imao više od 800.000 stanovnika, u Hrvatskoj će zaživjeti nova, pravednija podjela na statističke regije. Zagreb bi se, naime, izdvojio u posebnu (razvijenu) regiju, a ostale, manje razvijene, kvalificirale bi se za izdašniju pomoć EU.

Pravednija podjela
Izdvajanje Zagreba omogućilo bi prije svega regiji sjeverozapadne Hrvatske bolji pristup Kohezijskom fondu EU, koji bi od 2014. godine trebao iznositi između dvije i tri milijarde eura godišnje. Nova podjela na pet statističkih regija omogućila bi zapravo pristup Kohezijskom fondu svima osim Zagrebu, a on time ništa ne bi gubio jer taj fond ionako zbog stupnja razvijenosti nije ni mogao koristiti. No nova podjela Hrvatske na pet umjesto tri statističke regije, koju je najavio ministar Božidar Pankretić, nema veze ni s političkom odlukom sadašnje vlasti ni s ukidanjem županija, nego s pravednijom podjelom koja ovisi o popisu stanovništvu. Potvrdila je to za Poslovni dnevnik i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom. “Iako smo ispregovarali tri statističke regije, ugovoreno je da se one mogu promijeniti nakon popisa stanovništva ove godine. Jedini uvjet je da ih ne smije biti više od pet”, kaže Pusić. Osnovni uvjet za statističke (tzv. NUTS 2) regije, o kojima ovisi povlačenje novca EU, broj je stanovnika. Nijedna ne može imati manje od 800.000 ili više od tri milijuna stanovnika. I tu je prije pet godina nastao problem. Zagreb, naime, po starom popisu ima 779.000 stanovnika i nije mogao biti samostalna regija, pa je stoga bio “utopljen” u sjeverozapadnu Hrvatsku. Računica kaže da bi cijela sjeverozapadna Hrvatska sa Zagrebom dostigla stupanj razvijenosti 75 posto od prosjeka EU već 2013. godine. Kako mi još nismo ušli u EU, to znači da nijedna županija u toj regiji ne bi mogla koristiti Kohezijski fond. Druge dvije regije – primorska i panonska – novac bi mogle koristiti do 2031., odnosno 2074. godine, kaže Vesna Pusić. Sada bi panonska (slavonska) regija ostala na istoj razini, ali bi primorska, sjeverozapadna i dalmatinska regija mogle, prema njezinoj procjeni, koristiti novac Kohezijskog fonda do 2031. godine ili duže.

Ključan popis stanovništva
Ako Zagreb prijeđe 800.000 stanovnika, a Dalmacija i Slavonija ne izgube po 60, odnosno 90.000 stanovnika u odnosu na popis iz 2001., otvara se dakle put za uspostavljanje pet regija. Svi osim Zagreba mogli bi koristiti fond za razvoj koji financira projekte do 85 posto iznosa. Zagrebu ostaju drugi, strukturni fondovi, u kojima je participacija EU od 40 do 75 posto, ovisno o projektima. “Podjela na pet regija je logičnija i bliža zdravoj pameti jer omogućava da što više regija povuče novac”, zaključuje Pusić.Kako je bivša podjela napravljena s drugim projekcijama ulaska u EU, tek treba vidjeti koliko ćemo novca dobiti 2013. godine. Pusić grubo procjenjuje da bismo nadalje iz Kohezijskog fonda imali na raspolaganju od dvije do tri milijarde eura godišnje.

Pravila EU

Kriteriji za statističke regije
– minimum 800.000 stanovnika
– kontinuitet teritorija

Kriterij za Kohezijski fond
– stupanj razvijenosti regije do 75% BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Europske unije