Kako bi proizvodnju regulirao u skladu s EU zakonima i strogim direktivama o obnovljivim izvorima energije te proizvodio u ekološkim uvjetima, Agrokor Ivice Todorića sve se više intenzivirao u ulaganjima u obnovljive izvore energije. Agrokorova tvrtka Agrokor Energija već je uložila je u dva bioplinska postrojenja, a u planu je i izgradnja trećeg.

„Agrokorove farme godišnje proizvedu 450 tisuća tona životinjskog gnojiva, što je osnovna sirovina za bioplinska postrojenja. Preradom te sirovine stvaramo novu energiju koju onda koristimo u proizvodnji, a istovremeno u potpunosti rješavamo onečišćenje prirode“, kazao je Herman Seidl, direktor Agrokor Energije. Kao govornik na konferenciji Energy Investment Forum 2014, koja se već drugi dan održava u organizaciji Poslovnog dnevnika, Seidl je najavio velike investicije u širenje bioplinskih postrojenja. Uspjeh investiranja u bioplinska postrojenja, kaže Seidl, ovisi u troškovima sirovine, tehnologiji i komercijalizaciji benefita.

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

„Kada završimo cijeli investicijski plan, procjenjujemo da ćemo na potrošnji plina i ostalih energenata uštedjeti 2,8 milijuna eura, a ukupna ušteda ići će i do 3,5 milijuna eura“, poručio je Seidl. Dakle, ulaganja u bioplinske elektrane mogu biti vrlo atraktivna investicija s velikim povratom i prihvatljivim rizicima. Povrat investicije, kazao je Seidl, moguć je za pet do šest godina, a ako se nusproizvodima dobro menadžerira, može se povratiti za do pet godina. Ipak, upozorava da su predviđanja da se investicija isplati u roku 3,5 godine nebulozna, ali i da se često manipulira s vrijednošću investicije.

„Samo jedan MW instaliranog postrojenja stoji 3,7 do četiri milijuna eura“, kazao je Seidl.

U izgradnji bioplinske kogeneracije Agrokora sudjelovao je i Đuro Đaković Holding, čiji je izvršni direktor tvrtke Đuro Đaković Elektromont, Zdravko Stipetić predavanjem otvorio drugi dan Energy Investment Foruma. Stipetić je istaknuo važnost ulaganja u obnovljive izvore energije prema kojima su se i sami orijentirali.

„Politika Europske unije promiče rast temeljen na znanju i inovacijama u zelenom gospodarstvu i to je i naš cilj. To želimo postići izgradnjom i puštanjem u pogon postrojenja na biomasu. Uz sve benefite koje ima za okoliš, prikupljanje biomase može dovesti i do novih radnih mjesta. To tržište u Hrvatskoj ima potencijalnu vrijednost od 400 milijuna eura“, poručio je Stipetić dodajući kako svoja postrojenja planiraju ponuditi europskom, azijskom i južnoameričkom tržištu.

Cijeli drugi dan konferencije Energy Investment Forum koja se održava u Hypo kongresnom centru u Zagrebu posvećen je obnovljivim izvorima energije, tako da su uvodna predavanja Stipetića i Seidla nastavljena panelom „Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta“. Sudionici drugog panela bavit će se hrvatskom strategijom za obnovljive izvore energije, dok će završna rasprava biti usmjerena na mogućnosti koje nude male hidroelektrane.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pročitajte izvještaje s jučerašnje konferencije:

• U narednim godinama investicije u energetski sektor najviše će dolaziti iz javnih tvrtki
• Za 'bušenje' u Hrvatskoj zainteresirano je 30 globalnih igrača
• Šerić: HEP trenutno ulaže u dva postrojenja u biomasu 
• Hrvatska bi uz novu eksploataciju trebala imati najnižu cijenu plina u Europi