Pet potencijalnih investitora iskazalo je interes za preuzimanje Badela 1862, izvijestila je u srijedu Zagrebačku burzu Uprava kompanije koju vodi Ivo Markotić navodeći da je time zaključen prvi krug prikupljanja ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju tvrtke.

U vodstvu Badela1862 nisu voljni otkriti ijedan detalj više. Opravdavaju se kako se radi o transakciji iznimno osjetljive naravi budući da se društvo još nalazi i u postupku predstečajne nagodbe.

Javni poziv, objavljen na Burzi krajem travnja ove godine, otkriva pak da Badel očekuje strateškog partnera koji će mu osigurati dokapitalizaciju i održivi nastavak poslovanja kako bi se provelo nužno financijsko i operativno restrukturiranje tvrtke.

Prema kriterijima iz javnog poziva rok za obvezujuće ponude je 15. lipanj, a potom bi u razdoblju od 30 dana trebalo biti odlučeno tko je strateški partner Badela, koliko je konkretno novca pripravan uložiti te kakve su međusobne obveze i prava potpisana u kupoprodajnom ugovoru.

Tko će od investitora koji su iskazali interes za Badel dobiti ulaznicu za sudjelovanje u drugom krugu, možda svih pet ili će netko ostati uskraćen za pravo pristupa poslovnim knjigama i ostaloj dokumentaciji bitnoj za konačnu odluku, trebalo bi odlučiti međuresorno povjerenstvo, a glavni operativac je Ministarstvo gospodarstva.

Strateški partner mora donijeti  150 milijuna kuna svježeg novca

Naime, Badel se radi svojih specifičnosti nalazi u portfeljima Ministarstava gospodarstva, odnosno poljoprivrede, te Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju. Za pretpostaviti je da bi upravo iz tih sredina trebalo biti imenovano  povjerenstvo čija je zadaća između svih prispjelih ponuda izabrati onu koja Badelu dugoročno donosi najbolje rješenje. Na izravan upit je li povjerenstvo izabrano i tko je u povjerenstvu u kabinetu ministra Ivana Vrdoljaka jučer nisu znali odmah odgovoriti, obećali su poslati odgovor, no obećanje nisu održali.

Sporost državnih struktura mogla bi biti skupo plaćena. Rokovi su prekratki, a povjerenstva još nema. Da je  imenovano do 15. svibnja već ovaj tjedan moglo je raspraviti tko od investitora dobiva pravo na ulazak u bazu poslovnih podataka Badela. Ovako će vjerojatno biti izgubljeno još najmanje tjedan dana, možda i više. Badel je u prošlosti potratio nepotrebno dosta mjeseci zbog čega je i posrnuo u probleme pa mu još jedno odugovlačenje doista ne treba. 

Iako nitko od sudionika uključenih u ovaj postupak nije pripravan razgovarati Poslovni dnevnik ipak doznaje kako svih pet investitora spada u vrlo ozbiljne igrače. Dva su iz lokalnog poduzetničkog miljea, a tri su stranca, od kojih dva dolaze izvan granica Europske unije. Pripadaju skupini svjetski poznatih kompanija i morali bi biti zadovoljni svi, kako u Badelu tako i u Vladi, budući da država ima gotovo 78 posto udjela u tvrtki, što su ovaj puta interes iskazali doista strateški investitori.  

Badel iza sebe ima povijest dugu 150 godina i niz brendova, kako u jakim alkoholnim pićima tako i vinima koji su tržišni lideri ne samo doma već i u nekim zemljama regije, a usto ostvaruju i sve bolje izvozne rezultate na tržištima EU, Kine, Kanade i SAD-a.

Tvrtka ima golemo znanje i tehnološka rješenja. Da bude operativnija nedostaje joj novac ali, i nova tvornica za koju su planovi kreirani prije desetak i više godina. Upravo stoga budući (su)vlasnik bi morao kroz dokapitalizaciju uplatiti najmanje 150 milijuna kuna. Na lokaciji Sv. Helena, između Zagreba i Zeline, Badel je vlasnik parcele površine 100 tisuća četvornih metara gdje je prema bivšim projekcijama još 2008. trebala biti preseljena proizvodnja sa Žitnjaka i Borongaja. Izgradnja novog pogona mogla bi se vjerojatno dijelom financirati iz nove dokapitalizacije, a nakon preseljena s obje vrlo atraktivne zagrebačke lokacije one bi mogle biti ponuđene na prodaju. Površina kojom Badel raspolaže na Žitnjaku veća je od 50 tisuća, a na Borongaju 34 tisuće četvornih metara.

Dok isčekuju dolazak strateškog partnera u Badelu ne miruju, ove godine još agresivnije kreću s izvozom na tržište Kine, a s jednim ruskim partnerom uz potporu Hrvatske gospodarske komore unatrag pola godine razrađuju detalje oko zajedničkog ulaganja u proizvodnju jakih alkoholnih pića. Rusi žele Badelovo golemo iskustvo i znanje, a oni će osiguradi novac za investiciju. Badelu je pak rusko tržište interesantno ne samo radi velikog broja potrošača već i zbog sirovine vrhunske kakvoće za bazni alkohol.

Vlastiti vinogradi

Proizvode 9 milijuna litara vina godišnje

Badel raspolaže sa 450 hektara vlastitih vinograda u Benkovcu, Daruvaru, Križevcima i Nespešu i već godinama uspješno surađuje sa više od 1500 kooperanata na Pelješcu i Hvaru te u Vrgorcu. Godišnje proizvede oko 7,5 milijuna litara jakih alkoholnih pića i više od devet milijuna litara vina. Dingač oznaku zemljopisne zaštite nosi već 50 godina i prvo je naše certificirano vino. Nedavno je u Las Vegasu Badel za šljivovicu dobio zlatnu medalju, a na sajmu vina u Londonu od pet poslanih uzoraka vina sva su nagrađena, Dingač je opet osvojio medalju.