Novosti u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Autor: Poslovni.hr , 15. lipanj 2011. u 22:00

HUP je već i prilikom donošenja do sada važećeg pravilnika ukazivao na teškoće do kojih će dovesti

Dana 1. svibnja stupio je na snagu novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11). Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca već su i prilikom donošenja do sada važećeg pravilnika upozoravali na teškoće do kojih će dovesti njegova primjena, no tek nakon gotovo godinu dana uspjelo se uvjeriti predlagatelja – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na nužnost izmjena te doći do propisa koji će poslodavcima biti lakši za primjenu, a neće utjecati na prava radnika. Najvažnije izmjene, u odnosu na do sada važeći pravilnik (NN66/10), odnose se na izmjenu odredbe koja se odnosi na članak 3. (podaci o radnicima) u kojem je dodan novi stavak 2. kojim je propisano da poslodavac u evidenciji općih podataka o radnicima nije obvezan voditi podatke koji kod radnika ne postoje. Do sada to nije bio slučaj i poslodavac je bio obvezan voditi podatke o radnicima koji ne postoje, tj. ne ostvaruju se (primjerice, trajanje rada u inozemstvu).

Uloga kolektivnog ugovora
Jedna od važnijih promjena koja će poslodavcima olakšati vođenje evidencije, a koja se odnosi na podatke o radnom vremenu radnika proizlazi iz nove odredbe čl. 8. st. 2. Naime, prema ovoj odredbi poslodavci su podatke koji se odnose na početak i završetak rada (čl. 8. st. 1. točka 3. i 4.) obvezni voditi samo ako je obveza njihova vođenja ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i tada su ih poslodavci obvezni evidentirati najkasnije na završetku sljedećeg radnog dana za prethodni radni dan, a u slučaju da neki od tih podataka do tada nije poznat, poslodavci će ih evidentirati odmah nakon saznanja. Isto tako radi olakšanja vođenja evidencije u čl. 8. pravilnika dodan je novi st. 3. iz kojeg proizlazi da poslodavac u evidenciji o radnom vremenu nije obvezan voditi podatke iz čl. 8. st. 1. pravilnika, koji u razdoblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje kod radnika ne postoje. Bitno poboljšanje pravilnika, vezano uz naprijed navedeno, jest i odredba čl. 9., prema kojoj se evidencija o radnom vremenu radnika iz članka 8. pravilnika vodi uredno i razumljivo po razdoblju, odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje, a poslodavac ju je obvezan popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju, osim u slučaju iz članka 8. st. 2. pravilnika (tj. samo ako je obveza vođenja podataka o početku i završetku rada ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu), kada ju je obvezan popuniti na završetku sljedećega radnog dana za prethodni radni dan. Do sada je poslodavac bio u obvezi podatke o radnom vremenu popuniti na završetku radnog dana radnika, što je vrlo često u praksi bilo nemoguće.

Čuvanje evidencije
Novim pravilnikom više nije propisana obveza posebnog evidentiranja: sati provedeni na službenom putu, sati terenskog rada, sati neplaćenog dopusta, sati rada iz pripravnosti, dok se podaci o vremenu rodiljskog i roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnim propisima ubuduće trebaju voditi u dijelu evidencije koji se odnosi na podatke o radnicima. Dosadašnja obveza da poslodavac evidenciju mora čuvati “u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika”, stvarala je dosta problema te je sada ublažena odredbom čl. 8. st. 7., tj. poslodavac je dužan evidenciju o radnom vremenu imati u svom sjedištu, a ako šest ili više radnika ugovorene poslove obavlja izvan sjedišta poslodavca u izdvojenoj organizacijskoj ili poslovnoj jedinici, odnosno prostoru tijekom cijelog razdoblja, odnosno mjeseca za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, poslodavac ju je za njih dužan imati i u toj izdvojenoj organizacijskoj ili poslovnoj jedinici, odnosno prostoru za prethodno razdoblje od najmanje jedne godine. Isto tako u čl. 12. pravilnika izmijenjena je odredba o obvezi čuvanja podataka o radnom vremenu radnika pa se oni više ne čuvaju šest nego je ta obveza skraćena na četiri godine, osim u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor glede ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogla biti relevantna i evidencija o radnom vremenu radnika za određeno razdoblje, koja se čuva do pravomoćnog okončanja toga spora. Glede evidencije radnog vremena radnika posebno je važno podsjetiti na odredbu čl. 131. st. 4. ZOR-a kojom je propisano da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac propisno ne vodi tu evidenciju, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu. Valja na kraju spomenuti i da se odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju na obrtnike jer oni u smislu ZOR-a ne ulaze u pojam “radnik” onako kako ga ZOR definira.

Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica

Komentirajte prvi

New Report

Close