Do održivog razvoja preko zdravih materijala

Autor: Tomislav Blago Mišetić , 25. studeni 2009. u 22:00

Kad se spominje održivi razvoj, onda se osim o energetski isplativoj kući govori i o zdravim materijalima. Pri gradnji štedljive kuće vrlo su važne staklene površine

Svjetski proizvođači građevinskog materijala neprestano prezentiraju građevinske ideje i proizvode, čiji je naglasak na ekološkim standardima, novim tehnologijama, novim i izuzetnim kakvoćama pojedinih proizvoda ili oprema koji se koriste u visokogradnji. S druge strane tradicionalno su se kuće kroz povijest uvijek gradile od materijala dostupnih na tom području, a sama arhitektura objekata uvijek je bila prilagođena praktičnom obliku koji prati određeno podneblje i klimatske uvjete. Tako je u hrvatskim regijama. Primjerice, u Dalmaciji se gradilo od kamena kao jedinoga dostupnog materijala, u Lici od drva, u ravničarskim područjima istočne Slavonije od zemlje, a u područjima središnje Hrvatske gdje je postojala glina pečenjem se izrađivala cigla.

Načini i parametri
Jedini poznati energent za grijanje sve do bliske prošlosti bilo je drvo i nisu postojala mjerila za utrošak i iskorištenost energije, kao ni mjerila otpornosti objekata na potrese, ekonomičnost i brzinu gradnje i, što je svakim danom sve prisutnije u našoj svakodnevici, ekološke standarde materijala koji čine naš dom i životni prostor. Danas kada postoje načini i parametri pomoću kojih se određuju sve spomenute karakteristike određene građevine, u situaciji smo praktično razmišljati što je u skladu s tehnološkim dostignućima i širokim spektrom materijala koji su nam danas na raspolaganju. Današnji tempo i način života koji ne dopuštaju da se mjesecima angažiramo oko gradnje kuće na klasičan način, cijene energenata koje stalno rastu i težnja k zdravijem načinu življenja, rezultirali su gradnjom kuće iz prethodno proizvedenih elemenata, ili popularno, montažnom gradnjom. U zapadnoj Europi i Americi takva vrsta gradnje čini do 70 posto svih izgrađenih objekata. U pozadinu je gurnut dizajn kuće, ali do punog izražaja došli su materijali, izolacija, instalacije i dugoročna ušteda potrošnje energije koja se postiže na izrazito jeftin i funkcionalan način. Kad se spominje održivi razvoj, onda se osim o energetski isplativoj kući govori i o zdravim materijalima. Pri gradnji kuće koja štedi energiju izrazito su važne staklene površine, a i nove tehnologije PVC stolarije u kombinaciji s IZO staklom i višestrukim brtvljenjem predstavljaju tehnološki pomak.

Krivi prioriteti
Na činjenicu da se malo skuplji zid može sam isplatiti za desetak godina većina ljudi ne obraća pozornost. U većini slučajeva u Hrvatskoj se kuća gradi odmah, s raspoloživim sredstvima. U većini slučajeva vanjski je efekt skupoće mnogo važniji od isplativosti i jeftinog stanovanja koje je s kvalitetnom kućom zajamčeno. Kad se govori o materijalima, treba voditi računa o onome što imamo na raspolaganju i financijskoj konstrukciji. Najčešće su to kod obiteljskih kuća drvo, cigla, beton i specijalni betonski blokovi poput Ytonga. Iako je drvo najzdraviji građevinski materijal i Hrvatska njime relativno obiluje, ono je na hrvatskom tržištu problematično zbog velike količine vode u sebi tako da od prirodnih materijala za gradnju preostaje cigla. Često je u uporabi i beton koji načelno nije nezdrav, no u tom je slučaju potrebno obratiti pozornost na ventilaciju. Moderna arhitektura koristi beton dodatno premazan plastičnim sredstvima, a reklamira ga kao materijal koji diše. Međutim, iskustva pokazuju da to nije tako, i to su zapravo potpuno zatvorene kuće. U svijetu koji sve češće govori o održivu razvoju, očuvanju prirode i energetskih izvora već dulji niz godina funkcionalna kuća je ona koja štedi energiju. Uostalom, pojam održivog razvoja došao je iz drvne građevinske industrije gdje se kaže da se smije posjeći samo onoliko šume koliko se zasadi. Sve veći je interes za montažnim kućama, koje imaju mnogo bolju iskoristivost prostora s boljom toplinskom izolacijom, što pridonosi štednji troškova pri grijanju ili hlađenju kuće. Osim toga u montažnom se objektu postiže veća stambena površina u odnosu na zidane kuće na istoj tlocrtnoj površini temeljne ploče, pa čak i pojedine tvrtke nude opciju izvedbe prema nacrtima ili idejama kupaca. Koncept pasivne kuće, položaj, izolacije i njihovi proračuni moraju zadovoljavati visoke standarde i potrebno je dobiti gotovo hermetički zatvoren prostor unutar kuće jer bi u protivnom dragocjena toplina izašla kroz fuge, spojeve i razne otvore. Mnogi miješaju pojam pasivne kuće s niskoenergetskom kućom. Razlika je u tome što je kod niskoenergetske kuće postignut standard za gradnju i ona zapravo troši maksimalno sedam litara loživog ulja ili sedam kubičnih metara plina po četvornome metru godišnje. Pasivne kuće imaju vrlo dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, prozore sa dvije i više staklenih stijenki, toplinsku crpku koja rabi prirodnu toplinu, odnosno hladnoću zemlje za hlađenje ili zagrijavanje unutarnjeg prostora, kao i poseban ventilacijski sustav.

Kako do kuće

Nova znanja
Za suvremeno graditeljstvo svojstvena je interdisciplinarnost pa dobar projekt uvjetuje povezivanje arhitekture, konstrukcije i kućne tehnike u funkcionalnu cjelinu. Danas se kuća sve češće oblikuje na osnovi energetskih potreba, sustava grijanja i instalacijske strukture. To ne znači da je klasičan posao arhitekta gurnut u pozadinu, već se od njega traže nova znanja.

Tehnološka pitanja
Gradnja kuće započinje nacrtom u sklopu kojeg su riješena sva tehnološka pitanja izvedbe, od materijala preko nagiba krova pa do provedbe instalacija. Velik je problem što u Hrvatskoj ne postoji kultura dugoročnoga kalkuliranja, već se novac za gradnju izravno pretvara u bilo kakav građevinski materijal s kojim se najbrže materijalizira zamišljena slika.

Komentirajte prvi

New Report

Close