Nakon solidne izvedbe Zagrebačke burze u kolovozu, u prvom tjednu rujna tržište se 'ohladilo', pa su Crobex indeksi pali, dok je promet splasnuo.

Crobex indeks pao je prošloga tjedna 0,47 posto, na 1.841 bod, a Crobex10 0,29 posto, na 1.040 bodova.

Oba indeksa u kolovozu su ostvarila dobitke – Crobex 2 posto, a Crobex10 1,1 posto.

Redovni promet iznosio je prošloga tjedna 63 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego tjedan ranije.

„Nakon relativno solidne izvedbe domaćeg tržišta u kolovozu, obilježene osmodnevnim uzastopnim rastom Crobexa, u prvom tjednu rujna indeksi su se kretali u uskom rasponu, završivši tjedan u blago negativnom području. Očito je da se tržište malo ohladilo, a uostalom nije bilo niti pozitivnih vijesti koje bi ga poduprle“, kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria grupe.

Tako je primjerice dionica Atlantic grupe, nakon što je u tjednu ranije dosegnula rekordnu razinu od 1.080,5 kuna, protekloga tjedna oslabila 1,22 posto, na 969 kuna, uz 2,85 milijuna kuna prometa.

Mažurin kaže kako je to povezano i sa smanjenim priljevom kapitala. „I dok se domaće tržište hladi, slovensko i srpsko i dalje bilježe pozitivni momentum“, ističe.

U proteklome razdoblju, navodi, u pojačanom fokusu investitora bile su dionice turističkih kompanija, te je tako sektorski indeks Crobexturist porastao od početka godine čak 84 posto. I protekloga se tjedna njima znatnije trgovalo, a najviše dionicom HUP-a Zagreb, kojom je ostvareno 3,9 milijuna kuna prometa, pri čemu je zabilježila pad cijene za 2,86 posto, na 1.794 kune.

Uz dionicu HUP-a, znatnije se trgovalo i dionicom Valamar Adrijom, kojom je ostvareno 2,1 milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,5 posto, na 222 kune.

Najlikvidnija je protekloga tjedna bila povlaštena dionica Adrisa, s 4,4 milijuna kuna prometa. Pritom joj je cijena oslabila 0,84 posto, na 298 kuna.

Znatnije se trgovalo i dionicom Podravke, kojom je ostvareno 2,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 1,74 posto, na 322,5 kuna.

Dionicom HT-a ostvareno je 3,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je blago oslabila, za 0,22 posto, na 151,52 kune. Dionicom Ericssona Nikole Tesle, pak, ostvaren je promet od milijun kuna, pri čemu je poskupila 0,8 posto, na 1.396 kuna.

Prošloga tjedna nije bilo važnijih korporativnih vijesti. Tek je Viadukt izvijestio u petak da je njegova ponuda odabrana kao najpovoljnija za radove za izgradnju jedne dionice na brzoj cesti Popovec – Zabok. Naručitelj radova su Hrvatske ceste, a vrijednost radova iznosi 79,23 milijuna kuna bez PDV-a.

Cijena dionice Viadukta skočila je 8,6 posto, nadomak 240 kuna, uz 288.000 kuna prometa.

Znatniji pad cijene, pak, zabilježila je dionica Petrokemije, za 7,2 posto, na 31,5 kuna.

„Idućih dana, u nedostatku važnijih vijesti iz domaćeg gospodarstva, investitori će pratiti kretanja na inozemnim burzama, koja će vjerojatno biti pod utjecajem geopolitičkih zbivanja, ponajviše u Ukrajini, te najnovijih odluka ECB-a“, kaže Mažurin.

No, napominje i da ne vidi fundamentalnih razloga da Crobex raste.

A zahvaljujući labavljenju monetarne politike Europske središnje banke, prošloga su tjedna cijene dionica na svjetskim burzama porasle, ponajviše u Europi. Londonski FTSE ojačao je 0,5 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9, a pariški CAC 2,4 posto.

Na Wall Streetu je, pak, prošloga tjedna Dow Jones porastao 0,2 posto, a za toliko je ojačao i S&P 500, dosegnuvši rekordnih 2.007 bodova.

Uspon cijena dionica ponajviše se zahvaljuje odluci Europske središnje banke o snižavanju ključne kamatne stope s 0,15 na 0,05 posto. Pritom je kamatu na prekonoćne depozite banaka smanjila s minus 0,1 na minus 0,2 posto, što znači da će banke ubuduće više plaćati ako novac drže na računima ECB-a, umjesto da ga plasiraju realnom sektoru.

Tržišta je podržalo u uvjerenje ulagača da američka središnja banka Fed neće žuriti s povećanjem ključnih kamatnih stopa zbog slabljenja zamaha na tržištu rada.

Službeni podaci američke vlade pokazali su da je u kolovozu bilo otvoreno samo 142.000 novih radnih mjesta, najmanje u zadnjih osam mjeseci, i daleko ispod procjena ekonomista, koji su očekivali 225.000 novih radnih mjesta. Istodobno, stopa nezaposlenosti spustila se sa 6,2 na 6,1 posto.

„Najnovije odluke ECB-a utjecat će i dalje na inozemna tržišta kapitala, kao i u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada. Idući tjedan siromašan je makroekonomskim objavama, pa se očekuje mirnije trgovanje“, zaključuje Mažurin.