Prije nešto više od četiri godine investitori na domaćem tržištu kapitala posljednji su puta svjedočili uvrštenju novih dionica. Pred kraj rujna 2009. godine Velebit osiguranje i Velebit životno osiguranje uvrstili su vrijednosnice na Redovito tržište Zagrebačke burze. To su ujedno bila jedina dva uvštenja te godine.

Na kraju 2009., koju je obilježilo strahovito povlačenje investitora i u kojoj je indeks CROBEX pao na najniže grane od 2004., na Zagrebačkoj je burzi kotiralo 280 dionica. To je 100 manje od vrhunca iz 2007., ali i za 65 više nego na kraju ovogodišnjeg rujna.

Naime, na domaćoj burzi ulagači trenutno mogu trgovati sa 210 dionica, što je najmanji broj u posljednjih sedam godina. Točnije, to je najmanji broj vrijednosnica od 2006. kada su ulagači mogli trgovati sa 202 dionice.

“U situaciji kada domaći BDP pada, kompanije objavljuju sve lošije poslovne rezultate i u priličnom broju se povlače sa Zagrebačke burze, a veliki investitori su se odavno povukli s tržišta, teško je očekivati nove kompanije koje bi našle interes u izlistavanju dionica na domaćem tržištu kapitala”, smatra Milan Senjanović voditelj Front Officea iz Hypo-Alpe-Adria Investa.

S njim se slaže i Anto Augustinović iz Erste banke koji kaže da hrvatske tvrtke premalo koriste mogućnosti koje im pruža primarno tržište kapitala i rijetko posežu za izlaskom na burzu ili za izdavanjem novih dionica u svrhu prikupljanja novca.

Ove godine Zagrebačku burzu napustilo je ukupno 17 kompanija, a samo ovoga mjeseca njih pet. Posljednja je to učinila Banka Splitsko-Dalamtinska, a prije nje nakon deset godina kotiranja, tržište kapitala napustio je i Franck. Od 2009. godine, kada je već spomenuto Velebit osiguranje uvrstilo svoje dionice, ukupno 72 kompanije otišle su sa Zagrebačke burze.

“Izrazito slab interes inozemnih, kao i domaćih institucionalnih investitora koji svoje ulagačke prilike traže na stranim tržištima kapitala dodatno odbija domaće tvrtke od Zagrebačke burze”, ističe Senjanović. Naglašava kako jedna od rijetkih velikih kompanija koja bi imala interes izlistati se na domaćoj burzi, Agrokor, kojiće po svoj prilici zaobići naše tržište kapitala i svoje dionice izlistati u Londonu.

“Dokle god domaće tržište na vrati barem veći dio prometa koje je imala u najboljim godinama i dok ne postane ponovno privlačno institucionalnim investitorima koji su okosnica burzovnog trgovanja, teško je očekivati izlistavanje ijedne nove kompanije”, zaključuje Senjanović.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

No, predsjednica Uprave  Zagrebačke burze Ivana Gažič kaže da situaciju na tržištu kapitala treba promatrati u širem kontekstu, uzimajući u obzir povijesne okolnosti, kao što su privatizacija i bankocentričnost financijskog sustava.

“O konkretnim razgovorima glede novih uvrštenja ne možemo govoriti, ali stoji činjenica da je burza maksimalno pojednostavila procedure za uvrštenje, u potpunosti smo usklađeni s EU regulativom i općenito, imamo svu potrebnu infrastrukturu, znanje i interes”, kaže Gažić. Ističe da su nova izdanja svakako ono što treba tržištu.

“Napravili smo puno, a sad ostaje na tvrtkama da prepoznaju prednosti financiranja putem tržišta kapitala, ali i na investicijskim društvima, odnosno našim članovima, da kompanijama pruže svoju ekspertizu i pomognu im na tom putu”, zaključuje Gažić.