Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon niza anemičnih gospodarskih pokazatelja i poslovnih rezultata kompanija, a u fokusu ulagača bila je i Grčka, nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedila Syriza, stranka koja se protivi mjerama štednje.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,8 posto, na 17.164 boda, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.994 boda. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 2,6 posto, na 4.635 bodova.

Rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom je tromjesečju usporio na 2,6 posto na godišnjoj razini, nakon impresivnog 5-postotnog rasta u prethodnom kvartalu, što je manje od očekivanog rasta od 3 posto.

Najveći uteg u zadnjem tromjesečju lani bile su slabe investicije kompanija i produbljen deficit u trgovinskoj bilanci, čime je uvelike poništen pozitivan doprinos od osobne potrošnje koja je porasla za 4,3 posto, najbržim tempom od prvog tromjesečja 2006. godine.

Osim usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, ulagače su zabrinule i poruka čelnika Feda. Doduše, nakon dvodnevne sjednice, ponovili su da će biti 'strpljivi' po pitanju povećanja kamata, ali i da gospodarstvo solidno raste, što je shvaćeno kao signal da Fed ostaje pri svojim planovima o povećanju kamata.

"Ekonomska aktivnost raste po solidnoj stopi. Uvjeti na tržištu rada dodatno su se poboljšali, pri čemu je broj zaposlenih povećan, a stopa nezaposlenosti smanjena", poručio je Fed.

Ulagači su se nadali da će zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega druge središnje banke popuštaju monetarnu politiku, i opasnosti od deflacije, zbog pada cijena nafte, Fed signalizirati da će odgoditi zaoštravanje monetarne politike.

"Tržišta su ponešto iznenađena čvršćim stavom Feda nego što se očekivalo, jer su mnogi ulagači vjerovali da će biti popustljiviji zbog slabosti globalnog gospodarstva i pada cijena nafte", kaže Hideyuki Ishiguro, strateg u tvrtki Okasan Securities.

No, to se nije dogodilo, pa na tržištu i dalje vladaju nagađanja hoće li Fed kamate povećati sredinom ili na kraju godine.

Loše su na tržište utjecali i anemični kvartalni poslovni rezultati niza američkih kompanija. Doduše, većina njih izvijestila je o boljim rezultatima nego što se očekivalo, no očekivanja su vrlo niska, pa im to i nije bio veći problem.

Bilo je, međutim, i iznimaka, pa su nakon sjajnih poslovnih izvješća cijene dionica Applea, Boeinga i Amazona snažno porasle.

"Pobjednici bivaju nagrađeni, dok tržište doista nije spremno tolerirati slabije nego što se očekivalo rezultate kompanija", kaže Randy Bateman, direktor u fondu Huntington Asset Management.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i burza u Ateni, na kojoj su cijene dionica oštro pale nakon što je radikalna ljevičarska stranka Syriza pobijedila na parlamentarnim izborima prošle nedjelje.

Nova vlada najavila je zamrzavanje privatizacijskih procesa nekoliko kompanija, koje je trebala provesti sukladno dogovoru s međunarodnim kreditorima, a odbila je i suradnju s tzv. 'Trojkom' – Europskom unijom, Europskom središnjom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom – kao i njihov program štednje.

Nakon svega toga, u siječnju je na Wall Streetu Dow Jones izgubio 3,6, a Nasdaq indeks 2,1 posto. S&P 500 pao je, pak, 3,1 posto, što je njegov najveći mjesečni pad od siječnja prošle godine.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,2 posto, na 6.749 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 4.604 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,4 posto, na 10.694 boda.

I dok su na Wall Streetu u siječnju cijene dionica pale, na europskim su tržištima zabilježile najveći mjesečni skok od listopada 2011. godine.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica ojačao je 7,1 posto, što se ponajviše zahvaljuje najavi Europske središnje banke da će uvesti program kupnje državnih obveznica kako bi potaknula rast gospodarstva i suzbila opasnost od deflacije.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,9 posto, na 17.674 boda.