Fond NEK među top 10 dioničara u 8 tvrtki

Prije četiri godine prihvaćena je odluka o produljenju rada nuklearke do 2043. Davor Puklavec/PIXSELL Prije četiri godine prihvaćena je odluka o produljenju rada nuklearke do 2043. Davor Puklavec/PIXSELL

U raspravi treća revizija plana razgradnje i odlaganja otpada.

Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u javnu je raspravu na mjesec dana pustilo Sažetak treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško (NEK) i Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) u toj elektrani. Taj dokument predstavljen je na sjednici Međudržavnog povjerenstva krajem rujna, a suglasnost Sabora i usvajanje očekuje se do sljedeće sjednice početkom iduće godine.

To ostavlja prostor za dodatne razgovore i konzultacije, rekao je resorni ministar Tomislav Ćorić, ističući da postojeća varijanta skladištenja odnosno odlaganja otpada rješava onaj koji nastaje na razini NEK, a Hrvatska na čitavom nizu lokacija ima ‘institucionalni otpad’ koji treba adekvatno riješiti.

Suho skladište u okviru NEK

Kad je prije četiri godine prihvaćena odluka o produljenju rada nuklearke do 2043. usuglašeno je i da se izgradi suho skladište istrošenog goriva (SSIG) na lokaciji NEK kako bi se trajno osigurala nuklearna sigurnost. U Trećoj reviziji Programa razgradnje predviđa se strategija brze razgradnje s rastavljanjem i uklanjanjem svih sastavnih dijelova, sustava i konstrukcija odmah nakon trajnog prestanka rada elektrane 2043., a opisan je i rad suhog skladišta ING i njegova razgradnja te postupno konvencionalno rušenje drugih preostalih građevina, uz tri faze premještanja gorivnih elemenata iz bazena ING u suho skladište.

Prema važećem Međudržavnom ugovoru suho skladište u okviru NEK na lokaciji elektrane omogućuje skladištenje hrvatskog i slovenskog dijela iskorištenog goriva samo do kraja produljenog životnog vijeka NEK, a za mogući nastavak rada nakon 2043. potrebni su dodatni dogovori i odgovarajući ugovor između dviju vlada.

Ukupni nominalni troškovi razgradnje NEK bez PDV-a u osnovnom scenariju iznose 417,6 milijuna eura, a s PDV-om 474 milijuna eura, s tim da Početak projekta podrazumijeva pripremne postupke koji bi trebali započeti tri godine prije konačne obustave rada.

Iz HEP-a godišnje 14,2 milijuna eura

U svrhu financiranja razgradnje i zbrinjavanja RAO i ING nuklearke Krško u Hrvatskoj je još prije 11 godina osnovan Fond NEK, u koji Hrvatska elektoprivreda (prema propisanim obvezama do 2022.) godišnje uplaćuje 14,25 mil. eura. Tako je od 2008. do kraja 2018. u nj uplaćeno 1,59 milijardi kuna (214 milijuna eura). Vrijednost neto imovine Fonda lani je dosegnula 2,03 mlrd. kuna ili 439 milijuna više od uplaćenih sredstava, što implicira prosječan godišnji prinos od 4% (lani je bio nešto viših 6,9%).

Više od četiri petine imovine Fonda uloženo je u obveznice, uglavnom državne, a među značajnijim stavkama još su udjeli u investicijskim fondovima (5,5% ili 113 mil. kuna) te dionice koje, prema zadnjem godišnjem izvješću, čine 9% imovine ili 184,8 milijuna kuna. Prema javno dostupnim podacima, u osam društava Fond NEK je među top 10 dioničara. Uz sudjelovanje u dokapitalizacijama s “pokroviteljstvom” politike - poput Petrokemije, Uljanika, Hrvatske poštanske banke ili Luke Ploče, među 10 najvećih je i u hotelskim tvrtkama HTP Korčula i Medora, te Agram banci i Meritus ulaganjima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!