Opće je prihvaćena činjenica da bijeli šećer nije zdrav i da je njegov unos potrebno ograničiti. Kao spas sladokuscima se nudi smeđi šećer koji je po markentiškoj teoriji zdravija inačica omraženog bijelog šećera. No, ideja o superiornosti smeđeg u odnosu na bijeli šećer je neslavno završila kada je analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazala da je znatno skuplji smeđi šećer dostupan u našim trgovinama zapravo granulirani šećer s dodanom melasom za boju. Dakle, energetska vrijednost dvaju šećera je podjednaka, a razlika u mineralnom sadržaju na koji se poziva industrija, beznačajna. Teorija da je tamni kruh zdraviji od bijelog je prehrambeni mit koji iskorištavaju pekari kada bijelom brašnu dodaju boje i iskorištavaju instinkte potrošača da tamnija boja pekarskih proizvoda jamči mnoštvo poželjnih nutrijenata. Proizvodi od integralnog brašna i jesu zdraviji od onih pripremljenih od rafiniranog brašna te ih krasi tamnija boja, koju duguju visokom udjelu ovojnice i klice žita. Prepoznatljivi su i po tome što su tvrđi od onih dobivenih od rafiniranog brašna te imaju karakterističan okus po cjelovitim žitaricama. Mekana, lagana štruca kao ‘100 % integralni kruh’ , zacijelo je obojenoj mješavini.

Kruh, tjestenina i krumpiri debljaju
Namirnice bogate ugljikohidratima poput kruha, tjestenine i krumpira su često demonizirane zbog uvriježenog mišljenja da takve namirnice ‘debljaju’. No, u stvarnosti navedene namirnice same po sebi nemaju izrazito veliku kalorijsku vrijednost; tek u velikim količinama ili kada se prelijevaju masnim umacima mogu predstavljati prijetnju liniji. Ugljikohidrati su najznačajniji izvor energije u ljudskoj prehrani, a ograničavanje unosa namirnica bogatih njima zdravstveni je napad na organizam. U pravilno izbalansiranoj prehrani, pa i onoj kreiranoj za skidanje suvišnih kilograma, 55-60% ukupnog energetskog unosa trebaju osiguravati ugljikohidrati, do 15% proteini i maksimalno 30% masti.

Špinat je izvrstan izvor željeza
Mornar Popaj svoje mišiće jača špinatom, jer ga željezo sadržano u špinatu čini snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu. Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri. Ipak, špinat je nutritivno vrlo vrijedna namirnica koja zaslužuje važno mjesto u našoj prehrani, unatoč tome što se osnova na kojoj je stekao popularnost pokazala neistinitom.

Kuhanje uništava nutrijente povrća
Istina je da su neki vitamini poput vitamina C i A izuzetno osjetljivi na povišenu temperaturu, no kulinarska priprema povrća ne utječe negativno na sadržaj svih vitamina. Primjerice, vitamin B3, biotin i vitamin B5 su prilično stabilni na visokim temperaturama, a zanimljivo je da se kuhanjem čak i povećava sadržaj nekih tvari – vrijedni antioksidansi poput beta-karotena (mrkva) i likopena (rajčica) se znatno bolje iskorištavaju ukoliko se unose putem termički obrađenih namirnica.Poželjno je svakodnevnoj prehrani bude zastupljeno i svježe i kuhano povrće.

Kasnovečernji obroci debljaju
Vjerovanje da kasni obroci dovode do gomilanja kilograma duboko je ukorijenjeno. No, istraživanje na rhesus majmunima, koji se inače smatraju odličnim modelom za proučavanje debljine na primatima pokazalo je da večernji obroci ne potiču debljanje ništa više od obroka tijekom dana.Važna je ukupna količina i vrsta hrane koja se jede, a ne vrijeme kada se jede. Stoga, planiranje večernjih obroka treba temeljiti u skladu s cjelodnevnom prehranom.

Crveno meso je nezdravo
Neke studije povezale su prekomjeran unos crvenog mesa s povećanim rizikom od bolesti srca i karcinoma debelog crijeva, pa su ove namirnice dugi niz godina nalaze na vrhu ‘crne liste’ nepoželjnih namirnica. Istina je da crveno meso sadrži izvjesne količine kolesterola i zasićenih masti te da prekomjerne količine imaju nepovoljan učinak na zdravlje, no istodobno crveno meso sadrži i vrijedne nutrijente poput bjelančevina, željeza i cinka. Stoga je umjereno uživanje u crvenom mesu kao dijelu uravnotežene i raznolike prehrane povoljno za zdravlje.

Maslac je zdraviji od margarina
Borba između maslaca i margarina traje desetljećima. Margarin se dobiva od biljnih ulja i bogat je nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim, ne sadrži kolesterol i bogat je vitaminima topljivim u masti. Ipak, prije petnaestak godina prepoznato je da trans masne kiseline koje nastaju tijekom hidrogeniranja biljnih ulja, tijekom proizvodnje margarina, imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile. Te su spoznaje potakle proizvođače margarina da pronađu način kako ukloniti trans masne kiseline iz margarina. Tehnološke inovacije koje uvode brojni proizvođači dovele su do uklanjanja trans masnih kiselina iz margarina i posljedično smanjenog unosa štetnih trans masti na razini populacije. Nasuprot margarinu, maslac je izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti u prehrani, međutim, ujedno je bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topljivim u masti. Stoga je zaključak da ni margarin ni maslac nisu zabranjeni ili nezdravi u umjerenim količinama.

Činjenice

Antioksidansi
Kuhanjem, odnosno termičkom obradom, neki antioksidansi se u tijelu još bolje iskorištavaju, poput beta-karotena (mrkva) ili likopena (rajčica).

Večeru ne treba izbjegavati
Istraživanja su pokazala da večernji obroci ne potiču debljanje ništa više od obroka tijekom dana. Važna je ukupna količina i vrsta hrane koja se jede, a ne kada se jede.

Ugljikohidrati
Ugljikohidrati moraju sačinjavati 55-60% prehrane, čak i kod dijeta za mršavljenje.