Prehrana alarmantno utječe na rad mozga, osobito u današnje vrijeme kada je većina ljudi izložena velikoj svakodnevnoj dinamici i stresu. Dinamička nadoknada mozgu nužnih supstancija postaje bitka svih bitaka – odmah poslije bitke za vodu. Pritom, ako izbacimo bijelo brašno i šećer i smanjimo unos hrane, više od vitke linije i srca zahvalan će nam biti upravo mozak. Drugim riječima, bit ćemo pametniji, učinkovitiji, smireniji, ali i vrlo očito zdraviji imat ćemo više snage za sve što nas čeka, tvrde stručnjaci. U članku “Prehrana za kvalitetan kreativni rad” koji su u zadnjem broju Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo objavili Franjo Jović i Ariana Vorko-Jović, istraživači s Elekrotehničkog fakulteta u Osijeku te Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar pojašnjavaju izravnu vezu prehrane na centralni živčani sustav, navodeći kako se ne trebamo usredotočiti na ono što ne smijemo uzimati, već na ono što se može preporučiti – i to odmah! Organizam u stresu, kakva je na primjer bolest ili visoko radno opterećenje, ne može biti očuvan kliničkim pristupom koji preporuča smjesu kemikalija i/ili točno određenih namirnica, već organizmu nedostaju ključni sastojci. Nedostatak tih ključnih sastojaka posljedica je uzimanja “hranidbeno praznih” namirnica visoke gustoće energije, nedovoljne konzumacije probiotskih organizama zbog zazora od fermentirane hrane, obrade namirnica kojom se uništavaju antioksidanti iz svježe ili svježe pripremljenoj hrani, uzimanja prevelikih količina hrane s visokim glikemičkim indeksom, neuzimanja mladih izdanaka i plodova koji obiluju najkvalitetnijim sastojcima, neispravnog hranjenja stoke bez ispaše na svježoj travi, nedojenja djece te neuzimanja svježeg voća i povrća. Stoga se napori za bolje zdravlje putem prehrane moraju usredotočiti ne na ono što ne treba uzimati već na ono što se može preporučiti – neovisno o stanju organizam, napora i zdravlja. Ovisno o geografskom okruženju za preporučiti je, dakle, sinteza “zdrave” prehrane poput dobre francuske, talijanske ili dalmatinske mediteranske kuhinje, dobre hrvatske ili mađarske kontinentalne kuhinje, dobre afričke ili južnoameričke tropske kuhinje i slično, preporučuju autori uz napomenu da bi liječnici, prehrambeni stručnjaci i kulinarski vještaci imali i previše posla u uvođenju promjena na našim tanjurima.

Restrikcija prehrane miševa i štakora može povećati životnu dob do 40 posto ili čak više, ističu autori. Nadalje, smanjenje količine hrane utječe na mozak tako da se smanjuje Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i moždani udari, te povećava sposobnost učenja i pamćenja kao i stimulira proizvodnja novih neurona. Ograničenja u prehrani imaju dobar učinak na neurone kroz ekspresiju gena koji potpomažu preživljavanje neurona, generirajući između ostalih BDNF (brain derived neurotrophic factor) koji posebno dobro djeluje protiv starenja mozga. Dugotrajna, cjeloživotna oskudna prehrana može utjecati izuzetno značajno na funkcije CNS-a povećavanjem neosjetljivosti na ozljede i bolesti tako da pojačavaju zaštitu neurona, stimuliraju proizvodnju novih neurona. Smeđa riža umjesto pomfrita Jednostavan izračun pokazuje da ćemo uzimanjem hrane s glikemičkim indeksom 50 dvostruko dulje obilovati energijom nego uzimanjem bijelog kruha, uz dvostruki manji inzulinski udar, pojašnjavaju autori. Uzimanje hrane s visokim glikemičkim indeksom izaziva brz i visok inzulinski udar, deponiranje glikogena u mišiće i jetru te odlaganje energetskog viška u potkožnu i deponsku masnoću (trbuh, grudi, zadnjica). No, isto tako nastaje rizik da “nešećerne” komponente hrane poput proteina i PUFA ostanu energetski neiskorištene i budu pretvorene u zasićene masnoće i spremljene, odnosno još gore, prerađene u obliku kolesterola, oksidirane te nataložene u krvožilnom sustavu. Dugotrajno taloženje i stvaranje “plakova” u žilama smanjuje znatno prokrvljenost CNS-a te tako sprečava njegovo optimalno korištenje. S treće strane suvišak lakih masnoća, lipida, dobiven preradom u jetri iz prehrane s visokim glikemičkim indeksom, oksidira te tako proizvodi slobodne ione koji ubrzavaju oštećenja i taloženja otpadnih materijala u tkivima i žilama, navode autori. Štoviše, visoko kvalitetna prehrana koja sadrži heksosane iz kvasca, algine kiseline, pektinsku kiselinu, katekine iz zelenog čaja te PUFA iz ribljeg ulja više doprinosi zdravlju organizma nego svi farmaceutski dodaci prehrani, upozoravaju autori.