Graševina početak i kraj

AFTER 5 25.5.2007. 6:30 Igor Vukić

Ivica Perak, glavni enolog Kutjevačkih podruma, o uspjehu kutjevačkih vina

Vino je živi organizam i u njegovoj izradi presudan je ljudski faktor. Tehnologija je svima poznata, no konačni efekt ovisi o osjećaju i pravoj intervenciji enologa, kaže Ivica Perak, glavni enolog Kutjeva, tvrtke čija vina i ove godine nastavljaju osvajati visoka odličja na međunarodnim i domaćim vinskim smotrama. Potkraj travnja na međunarodnom ocjenjivanju Concours Mondial u Bruxellesu kutjevački je traminac izborne berbe bobica iz 2003. ovjenčan zlatnom medaljom. Prije dvije godine za Graševinu de Gotho 1995. Kutjevo je također osvojilo zlatnu medalju. Na zagrebačkom sajmu Vinovita održanom prije dva tjedna, kutjevačka vina trijumfirala su u gotovo svim konkurencijama. Na ocjenjivanju prema pravilima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), među 242 uzorka iz deset zemalja kutjevačka vina osvojila su tri od četiri najviše nagrade. Žiri sastavljen od proizvođača vina, sommeliera i enologa dodijelio je titulu šampiona Graševini de Gotho iz 1995. u kategoriji suhih bijelih vina. U kategoriji polusuhih do slatkih bijelih vina prvo mjesto osvojili su kutjevački proizvodi graševina ledeno vino iz 2004. i traminac, izbor bobica iz 2003. godine.

De Gotho
Najbolje ocijenjeno hrvatsko vino opet je kutjevačko: Graševina de Gotho iz 2005. Osim Plenkovićeva Zlatnog otoka Grand Cru iz 2004. i njemačkog caberneta sauvignon tvrtke Anselmann, sva prva mjesta otišla su u Slavoniju. Serija de Gotho kruna je dosadašnjeg Perakova rada, zaposlenog u Kutjevu od 1986. nakon završenog studija na Agronomskom fakultetu. Od 1993. je glavni enolog, a kasnije postaje i član uprave tvrtke u koju ulaže sve svoje znanje i iskustvo na poboljšanju proizvoda. Serija de Gotho naslanja se na tradiciju, inspirirana je redovnicima cistercitima koji su došavši s područja sadašnje Mađarske, s Balatona, u Kutjevu 1232. osnovali opatiju Vallis Honesta de Gotho. Cistercitsku predanost radu nastavljaju i u suvremenim podrumima. “Biti enolog znači biti angažiran gotovo 24 sata dnevno. To se ne može bez ljubavi za taj posao. Poznajem gotovo svaki čokot, znam gdje se u vinogradima nalazi koja vrsta grožđa i u kakvom je stanju kako bih mogao reagirati nastupe li kakve promjene. Treba i znati što se nalazi u kojoj bačvi, od onih najmanjih od 200 litara do naše najveće od 150.000 litara”, kaže Perak vrteći u ruci veliku čašu s crnim Cuvee Maximom, svojim najnovijim djelom. Riječ je o ograničenoj seriji vina kombiniranog od 80 posto cabernet sauvignona i 20 posto merlota. Berba je iz 2005., a godinu je dana vino odležalo u bačvama od hrastovine. Kutjevačka tvrtka sadi i ostale vrste vinove loze, ali Peraku je najomiljenija graševina. “Kod mene sve počinje i završava s graševinom. Kako sam rođen stotinjak metara od njezinih vinograda, mislim da je izvrsno poznajem i da znam kako je treba obrađivati. Od graševine proizvodimo široku paletu vina. Vrhunsku i kvalitetnu graševinu, Graševinu de Gotho, zatim ledeno vino, vino od odabranih bobica… Graševini pogoduje naše tlo i klimatsko područje. Na 44 paraleli, na kojoj leži Kutjevo, u Europi nastaju neka od najboljih vina”, kaže Perak. Rad u vinogradu i podrumu može se usporediti sa šahovskom partijom. Valja pažljivo reagirati na klimatske promjene, pojavu bolesti, ocjenjivati kad je vrijeme za branje.

Ove je godine, primjerice, planove za ledenu berbu kojom se Kutjevo ponosi pokvarila topla zima. Umjesto ledene berbe, obavljena je berba prosušenih bobica i pokazalo se da je graševina pokazala visoku izdržljivost i kvalitetu. Nitko nije očekivao da će izdržati na trsovima gotovo pola godine nakon jesenske berbe, no slador i iznad 60 posto trebao bi dati još bolja predikatna vina. Po hektaru u normalnoj se berbi dobije i do 12.000 kg grožđa, no prosušene bobice dat će deset puta manje količine i svega nekoliko stotina litara vinskog predikata. Sa serijom de Gotho Kutjevo, koja u trgovinama stoji od 60 do 80 kuna, potrošači za svoj novac dobivaju kvalitetu podjednaku onoj koju daju uvozna vina tog ranga. No iz Čilea, Australije ili Južne Afrike na domaće tržište dolaze vina koja cijenom od 30 do 50 kuna često nadmašuju domaće proizvode u tom razredu. Može li se od njih štogod naučiti?

Istra precijenjena
“Zemlje iz tog novog vinskog svijeta velikim koracima dolaze na svjetsko tržište. Njihove države snažno podupiru proizvodnju i to im omogućuje da drže vrlo prihvatljiv odnos cijene i kvalitete”, smatra Perak. Smeta mu što domaći vinski kritičari često nekritički hvale strana vina, a čini mu se i da istarski vinari dobivaju u medijima pretjerane ocjene. Na Vinovitinom ocjenjivanju nisu postigli takav rezultat poput kutjevačkih. Kao član državne komisije za odobravanje uvoza, Perak se ne može načuditi što sve dolazi na domaće tržište i prodaje po cijeni i do tristotinjak kuna.I hrvatska je država počela jače subvencionirati vinsku proizvodnju pa i Kutjevo širi nasade i u suradnji s domaćim stručnjacima radi na poboljšanju kvalitete. Razvijaju se projekti seoskog turizma i sve više ulaže u reklamu. Kutjevo je tako postalo sponzor hrvatske rukometne reprezentacije, njihova vina pili su sudionici RTL-ove serije Big Brother. “Manjim proizvođačima nije lako odvojiti 20 ili 30 posto dobiti za marketing i to je razlog što se manje reklamiraju. Država bi možda mogla i tu uskočiti”, kaže Perak dodajući da je dobro već to što su vina, svrstana u prehrambene proizvode, pa uopće imaju mogućnost reklamiranja u medijima. Hoće li Perak uskoro prionuti na stvaranje nekog velikog vina, skupog i raskošnog? “Naša graševina iz ledene berbe stoji 405 kuna, dakle oko 55 eura, za bocu od 0,35 l. To i nije baš jeftino”, odgovara Perak. Ipak, kao članu uprave glavna mu je preokupacija podizati opću kvalitetu svih svojih vina i ostvariti što veći profit na sve zahtjevnijem vinskom tržištu.

  1. Ključne riječi
  2. KTJV (Kutjevo d.d.)
  3. vinska industrija u RH - vinogradarstvo - proizvodnja vina

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh