Filmski Kauboji su nebalkanska i nemediteranska komedija

AFTER 5 15.3.2013. 14:20 Majda Žujo

Redatelj Tomislav Mršić i producentica Suzana Pendek odgledali su predstavu Kauboji i rekli: ajmo po tome snimiti film! Dobili su podršku HAVC-a i HRT-a a film u listopadu kreće u distribuciju.

Glumačka postava filma istovjetna je predstavi

Točno pet godina nakon što je na daskama teatra Exit premijerno odigrana predstava "Kauboji", pala je i zadnja klapa na snimanju njezine filmske adaptacije.

Ekranizirana verzija sada već kultne predstave Saše Anočića premijerno bi se trebala prikazati na ovogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli, a u kinima se očekuje već u listopadu. Anočićeve Kauboje do sada pogledalo preko 100.000 ljudi, a za očekivati je da će i film doživjeti berem podjednaku slavu, ako zbog ničega, onda zbog popularnosti koja mu je i više nego dobar marketing. No letvica je već u startu podignuta visoko pa je pred redateljem težak zadatak da opravda zahtjeve oduševljene kazališne publike. Tog se posla prihvatio Tomislav Mršić, inače urednik dokumentarnog programa na HRT-u, kojeg stalne usporedbe s predstavom uopće ga ne smetaju, jer su, kaže  očekivane i neizbježne.

"Prestali smo se time opterećivati i prije nego što smo u sve krenuli. Ne doživljavamo predstavu kao konkurenciju, dapače, film smo, i ja i 'originalni' Kauboji, shvatili kao njen logičan nastavak. Predstava nam je do sada sigurno puno pomogla, pa ćemo lakše podnijeti usporedbe, pa i to da će se nekima više sviđati predstava", kaže nam Mršić koji je uloge u filmu podijelio jednako onima u predstavi. Glumačku postavu tako i dalje čine Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Kruno Klabučar, Radovan Ruždjak, Ivana Rushaidat i Rakan Rushaidat te sam redatelj predstave Saša Anočić. Osim njih u filmu se pojavljuje još desetak "novih" uloga odnosno glumaca. Predstavu koja prati osmero "luzera" koji odluče napraviti kaubojsku predstavu zasigurno nije bilo lako prenijeti na platno, s obzirom da se radi o dva potpuno različita medija. No, Mršić kaže kako su se trudili što više "ostati" u predstavi pa su i razlike u predstavi i male i velike. 

Sa snimanja s osmjehom
"S jedne strane zadržali smo kostur priče, karakterizaciju likova i pokušali smo poštovati kontekst predstave. S druge strane izašli smo iz okvira dvorane, jer se predstava odigrava isključivo u dvorani, dodali smo nove likove, lokacije i zaplete. Ali ono što nam je bio glavni cilj i što je bilo najteže jest zadržati energiju predstave i nadam se da smo u tome uspjeli", ističe Mršić koji je još uvijek pod dojmovima sa snimanja koje je prošlo u odličnoj atmosferi. "Moram priznati, mislio sam da ću imati puno veću tremu od prvog filma, ali niti jedno jutro prije snimanja nisam se probudio s grčem u želucu, a sa snimanja smo se vraćali sa smiješkom na usnama. Ako film bude upola dobar kao snimanje, bit će super", priča on te dodaje kako se ne opterećuje brojkama o posjećenosti kina, ali svjestan je da ispričati priču bez publike nema smisla.No, ideja da napiše scenarij za ovaj film nije bila samo njegova. Gledajući predstavu u tome ga je pretekla partnerica i producentica Suzana Pandek iz producentske kuće Kabinet koja producira film. "Na ideju smo oboje došli, i to vjerojanto istovremeno, dok smo gledali predstavu. Samo sam ja to prva izgovorila na glas - ajmo mi po ovome snimiti film", prisjeća se Pandek koja se inače bavi produkcijom reklama, a ovo joj je prvi dugometražni film.

"Produkcija reklame je posao koji radim i volim, od čega živim, ali i izvrsna priprema za dugometražni film. Set reklama je film u malom, prošla sam sve izazove i probleme koji se u produkciji mogu dogoditi, sve tehničke aspekte prozvodnje, poštivanja rokova... tako da me zaista ništa nije iznenadilo", priča nam Pandek oduševljena atmosferom sa seta i kako se snimanje koje je trajalo mjesec dana odvijalo."Uhvatilo nas je kolektivno 'ludilo', pozitivna atmosfera i neprestalno smijanje, što, budimo realani, nije uobičajeno stanje za filmski set. Možda je tome pridonijela baš produkcija reklama. Mi se, naime, svi znamo, radimo reklame već deset godina i postali smo na neki način obitelj. Kad se tome doda predložak kao što su Kauboji, nadopunjeni Mršićevim scenarijem, euforija me nije ni malo iznenadila, dapače očekivala sam ju", priznaje Pandek dodajući kako bi voljela da Kauboji postanu filmski klasik. "Voljela bih da smo snimili nešto što će ljude tjerati da gledaju po nekoliko puta, citiraju. Nešto što ih inspirira i uz što se svaki puta smiju. Pretvarati se da nas gledanosti, nagrade i svjetski festivali ne zanimaju bilo bi licemjerno. Još malo i film je u kinima pa ćemo vidjeti kakvo je pravo stanje", dodaje. 

Filmski preporod
Hrvatski film doživljava potpuni preporod na kino blagajnama, a takav trend mogao bi se nastaviti i ovim filmom. "Već četvrti mjesec za redom, hrvatski film je najgledaniji ili drugi najgledaniji film tjedna. Zagonetni dječak nakon prvih deset dana prikazivanja ima gotovo 30.000 gledatelja. Dakle, nakon Sonje i Svećenikove djece - treća sreća", ističe Hribar te poručuje kako se sada ostvaruje glavno obećanje HAVC-a dano prije dvije godine, a to je povećati vidljivost i gledanost domaćeg filma."Pazimo da proizvodimo dovoljno popularnih filmova tijekom sezone, brinemo se za kampanje i osiguravamo oglasni prostor. Vjerujem da smo pridonijeli da su prikazivači i distributeri počeli doživljavati domaći film kao prestiž i zaradu. Jednostavno, podigla se energija oko filma i energija samih filmova i oni su se vratili na mjesto koje zaslužuju u društvu", zaključuje Hribar. 

Hrvoje Hribar

Nova vrsta komedije

A može li film ponoviti uspjeh predstave za Hrvoja Hribara, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra uopće nije upitno. 'Mora! - takav je dogovor. Radi se o novoj vrsti komedije, vrlo rafiniranoj, vrlo ne-balkanskoj, niti mediteranskoj. Ovaj film bi trebao izgledati pomalo kao da ga je radio Aki Kaurismaki. I da - ima šanse da bude gledan', ističe Hribar čiji je HAVC-a za film osigurao 2,8 milijuna kuna dok koprodukciju potpisuje HRT. 'HRT je ušao u film s davanjima kao što su marketinški prostor. Kako je redatelj urednik dokumentarnog programa onda je njegov rad na filmu, odnosno dozvola da radi film za vrijeme uredničkog mandata, isto tako ušao u davanja. Osim njega dobili smo montažu i montažera, tonske snimatelje i rekvizitire. Tako je HRT postao koproducent, a film je tim ulaganjima prešao budžet od tri milijuna kuna',  objašnjava producentica.

  1. Ključne riječi
  2. hrvatska filmska industrija
  3. Hrvatski audiovizualni centar HAVC

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh