Zeleno izvješće Ministarstva poljoprivrede koje govori o kalendarskoj 2012. godini donosi najaktualnije podatke o proizvodnji povrća i voća unutar nacionalnih granica.

Komercijalna proizvodnja povrća namijenjena lokalnom tržištu unatrag pet godina, piše u izvješću, imala je oscilacije. U 2008. povrće se intenzivno uzgajalo na 12 670 hektara i ukupno je za tržište proizvedena količina od 201.585 tona. U 2012. površine intenzivnog uzgoja povrća naspram 2011. smanjene su za 2.306 hektara, a za tržište je proizvedeno 133.408 tona.

Najzastupljenije vrste povrća, navodi se dalje u izvješću, u domaćoj su proizvodnji luk i češnjak, rajčica, bijeli kupus, dinje i lubenice s ukupnom proizvodnjom u 2012. od 96.764 tona dok je paprike i mrkve proizvedeno 29.847 tona. Na ove dvije skupine otpada gotovo 71 posto ukupne proizvodnje povrća u 2012. godini.

Oscilirala je i proizvodnja voća pa je tako u 2012. zabilježen značajan pad proizvodnje u odnosu na 2011. što je posljedica elementarnih nepogoda, konkretno mraza i suše, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede u izvješću iznoseći da je ukupna proizvodnja voća u godinu dana smanjena za 105.654 tone. Navode da se u 2011. intenzivna proizvodnja voća odvijala na 28.389 hektara i ukupno je proizvedeno 244.619 tona voća dok se u 2012. odvijala na 26.886 hektara uz proizvodnju 138.965 tona. Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile tijekom 2012. bile su jabuke, mandarine i šljive.

Hrvatska bi, s obzirom na zemljopisno-klimatske pogodnosti, mogla zadovoljiti ne samo gotovo ukupnu potražnju domaćeg tržišta već biti i veliki izvoznik mnogih voćnih vrsta, ali i povrća.

Međutim, radi usitnjenih površina, neuređene infrastrukture, manjka sustava za grijanje i navodnjavanje kao i za zaštitu od tuče i mraza te nedostatnih skladišnih kapaciteta ali, i neorganiziranosti samih proizvođača, visokih ulaznih cijena goriva, sjemena, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja godinama znatno više uvozimo nego što izvozimo i voća i povrća. Tako je tijekom 2012. povrća uvezeno za 94 milijuna dolara, a voća za čak 164 milijuna, odnosno ukupno je uvozni trošak iznosio 258 milijuna dolara. Te 2012. voća je izvezeno u vrijednosti 32,5 milijuna dolara, povrća za samo 12 milijuna dolara. Dok primjerice susjedna nam Srbija samo na izvozu malina godišnje ostvari zaradu veću od 100 milijuna dolara.

Godišnje, iskazano u količini, navodno uvezemo oko 275 milijuna kilograma voća i povrća. Da se ta težina dopremi na ovdašnje tržište, ilustrirali su nedugo mediji, trebalo bi odjednom angažirati oko 12.500 tegljača što je brojka koja bi stvorila neprekinutu kolonu vozila na autocesti od Zagreba do Splita.

Jabuke uvozimo od Poljske do Kine, jagode i maline iz Tanzanije, Meksika i Urugvaja, te Cipra i Španjolske. Bademe iz Salvadora, lješnjake iz Gruzije, a orahe osim iz Rumunjske i iz Obale Bjelokosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Zanimljivo je da krumpira najviše uvozimo iz Nizozemske, na drugoj poziciji je Cipar, a treća je Njemačka. Šparoge nam dolaze iz afričkih i južnoameričkih država poput Egipta, Ekvadora i Perua, cikla iz Kameruna, grah iz Kine i Kirgistana. Situacija nije bolja ni kod uvoza rajčice. Tu je također na prvom mjestu nezaobilazna Nizozemska, a slijede Španjolska i Italija. Činjenica je, međutim, da rajčicu uvozimo i iz država poput dalekog Perua i Senegala, a tijekom 2012. iz Kine smo primjerice uvezli i 1400 tona bijelog luka. 

Poslovni dnevnik organizira okrugli stol na temu Voće i povrće koji će se održati 11.lipnja u restoranu Bon Appetit. Više o okruglom stolu saznajte ovdje.