Ove godine slavimo petu godišnjicu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji i ulazimo u reformu Zajedničke poljoprivredne politike što je ključan moment u političkom životu Unije zbog dalekosežnih posljedica koju ta politika ima za poljoprivrednike, ali i ostale građane EU. Novi prijedlog reforme ZPP-a koji je predstavila Europska komisija u prvoj raspravi pred Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta dočekan je vrlo kritički.

Iako cjelokupni paket sadrži i značajan broj pratećih dokumenta koje treba proučiti kako bi se dobila potpuna slika zakonodavnog paketa na vidjelo su izašle i prve ozbiljne primjedbe.  One su bile vezane uz moguću renacionalizaciju ZPP-a, dodatni administrativni teret na nacionalnim razinama, te mogućnost dobrovoljnog sudjelovanja država članica u sufinanciranju prvog stupa što bi moglo dovesti do nejednakosti među onim bogatijim i siromašnijim državama članicama.

Zastupnici su ipak najžešće kritike prema Komisiji odaslali zbog financijske omotnice koja bi taj paket trebala pratiti u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koja se prema izračunu Komisije smanjuje za 5% i iznosi 365 milijardi eura.  Prema izračunu službi Europskog parlamenta, ako se uzmu u obzir učinci inflacije u razdoblju do 2027. godine to smanjenje moglo bi realno biti čak 15%. Posebno je značajno smanjena alokacija za ruralni razvoj za 25% što bi za Hrvatsku moglo imati vidljive posljedice s obzirom na to da je značajan dio svojega proračuna usmjerila upravo na programe ruralnog razvoja (gotovo 46% predviđene alokacije).

Sumnjiva fleksibilnost 
S obzirom na specifičnosti nedavnog ulaska Hrvatske u EU te prijelaznog razdoblja određenog Ugovorom o pristupanju već sam u prvoj razmjeni mišljenja s povjerenikom Philom Hoganom tražila jamstva da će hrvatski pristupni ugovor biti u potpunosti poštovan na što sam od njega dobila potvrdan odgovor. Hrvatska je u svom Ugovoru o pristupanju ostvarila određeni broj iznimki poput zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, te posebnu minsku omotnicu i prijelazno razdoblje za izravna plaćanja.  U razdoblju do 2022. godine Hrvatska dio financiranja izravnih plaćanja u prvom stupu ostvaruje iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, dok za preostali dio ima mogućnost doplaćivanja do punog iznosa iz nacionalnog proračuna.

Nažalost, Hrvatska tu opciju nadoplate do punog iznosa nikad nije koristila u cijelosti te je i danas koristi samo djelomično na razini između 60 i 70% mogućeg iznosa, ovisno o godini. Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna minska omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura jer Hrvatska još danas ima oko 425 km2 minski sumnjivih površina od kojih je 38.000 ha čine površine pod šumama.

Vezano uz samu strukturu zakonodavnog paketa treba reći da bi prema novom prijedlogu države članice mogle fleksibilnije koristiti sredstva koja su im dodijeljena, što će ostvariti kroz izradu prilagođenih programa koji na najučinkovitiji način odgovaraju potrebama poljoprivrednika i širih ruralnih zajednica.  Upravo ta fleksibilnost kod nekih zastupnika izaziva nelagodu jer smatraju da se radi o koraku prema renacionalizaciji Zajedničke poljoprivredne politike.

Nadalje, prema prijedlogu Komisije izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike. Prioritet će se davati pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU, kao i potpora mladim poljoprivrednicima što je opet nužno za potrebnu garancijsku obnovu. Malim poljoprivrednicima smatraju se gospodarstva s manje od 5 hektara, dok poljoprivredna gospodarstva srednje veličine prosječno koriste od 5 do 250 hektara poljoprivrednih površina.

Manje izravnih plaćanja 
Eurostat uz navedeno koristi i podatak o ekonomskoj snazi gospodarstva, broju uvjetnih grla stoke, a za određivanje veličine gospodarstva ponekad se koriste i podaci o broju zaposlenih. S obzirom na razlike među državama članicama u pogledu definiranja malog i srednjeg poljoprivrednog gospodarstva, uzimajući u obzir sva tri indikatora, novi zakonodavni paket odluku o definiciji prepušta državama članicama.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Komisija predlaže da se izravna plaćanja po poljoprivredniku smanje, te bi se iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60.000 eura, postupno trebao smanjivati dok ne dosegne 100.000 eura, što će biti gornja granica. Također, predlaže se da mala i srednja gospodarstva dobivaju višu razinu potpore po hektaru, a potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice mora biti barem 2% sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosa zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu jer je generacijska obnova jedan od središnjih prioriteta buduće ZPP. 

Sporna zaštita okoliša
Posebno kontroverzno područje novog zakonodavnog prijedloga odnosi se na veće ambicije u pogledu okoliša i klime. Klimatske promjene, prirodni resursi, bioraznolikost, staništa i krajolik, obuhvaćeni su zajedničkim ciljevima na razini EU.  Potpora dohotku poljoprivrednika također je putem višestruke sukladnosti već povezana s primjenom praksi koje nisu štetne za okoliš i klimu, ali novi ZPP od poljoprivrednika će putem obveznih i dobrovoljnih mjera poticajima zahtijevati višu razinu ambicija.

Upravo te dodatne dobrovoljne mjere koje bi se trebale financirati unutar prvog stupa ZPP-a iz nacionalnih proračuna najveći su kamen spoticanja.  Bogatije države članice s lakoćom će moći u poljoprivredni proračun dodavati više novaca dok zemlje poput Hrvatske sa znatnim proračunskim ograničenjima neće moći osigurati iste uvjete za svoje poljoprivrednike što će voditi neravnopravnom položaju naših poljoprivrednika u odnosu na druge.

Sada kreće zakonodavna procedura u Europskom parlamentu te pozivam poljoprivrednike, njihove organizacije i Komoru da sudjeluju u predlaganju amandmana na zakonodavne prijedloge, očekujem i od predstavnika hrvatske Vlade da se u Vijeću potrude prikupiti potrebnu podršku kako bi se hrvatski interesi zaštitili, baš kao što ja to činim u Parlamentu.