Na jučerašnjem predstavljanju zbornika radova “Iz krize u depresiju” održanom u Knjižnici HAZU, nekoliko je ekonomskih stručnjaka iznijelo svoje stajalište o hrvatskoj ekonomskoj politici, točnije o monetranoj politici, prodaji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja te o krizi u Hrvatskoj.

Dr. sc. Dubravko Radošević smatra da u Hrvatskoj postoji nedostatak političke volje, te da je potrebno napraviti i političku i ekonomsku analizu kako bi se pronašla nova ekonomska rješenja. “Rješenja se trebaju tražiti u političkoj sferi. Ekonomisti znaju što treba, no političari ih ne slušaju”, kaže Radošević. Iduće godine bi nas mogla pogoditi dvostruka kriza jer stiže i naplata javnog duga, a izvoz je u padu i nema rasta. Kriza se ubrzava i status quo više nije održiv. Potrebne su političke reforme kako bi politčka elita postala razvojno usmjerena i upravo je politička reforma preduvjet za ekonomsku reformu.

“Vođenje loše tečajne politike zadnjih 17 godina slomilo je kralježnicu hrvatskog izvoza”, rekao je profesor s Ekonomskog fakluteta u Zagrebu Ivan Lovrinović. “Vlada ne zna korisiti monetarnu politiku za stimulaciju rasta. Ako Vlada ne zna što je monetrana politika, čemu služe vlastiti novac i središnja banka, onda joj je svaka monetarna politika dobra”, komentirao je Lovrinović.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević zapitao se zašto se prodaju Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka, te zašto je unaprijed objavljeno da se prodaju za 2 milijarde kuna. “Zašto je unaprijed kupcima rečena cijena koja zadovoljava ove ‘majstore krpanja proračuna’?”, rekao je Jakovčević.

Zabrinuost zbog prodaje HPB-a i CO-a izrazio je i ekonomski analitičar Guste Santini. On smatra da bi umjesto prodaje HPB-a trebalo provesti ujedinjavanje bankarskog sustava preko HPB-a kako bi se taj sustav ojačao. “Hrvatska bez nacionalane financijske industrije ne može ništa”, upozorio je. Santini je također izrazio ogroman pseimizam u slučaju da se financijski sustav ne redefinira.

Dr. sc. Tihomir Domazet kaže da uzok naše krize nije svjetska kriza, nego postojeći ekonomski model. Na krizu u Hrvatskoj utjecali su tajkunska privatizacija, neoliberalna ekonomska politika, svjetska kriza, korupcija i znanje. Domazet podsjeća da se politika EU temelji na neoliberalnoj ekonomskoj politici. Smatra da je potrebno provesti analizu o ulasku Hrvatske u EU, kako bismo saznali “gdje mi to ulazimo”. Kaže kako je provedena jedna analiza 2007. godine ali to je bilo prije krize i na to se ne možemo osloniti.

Akademik Zvonimir Baletić pesimističan je u situaciji ako se ništa ne poduzme. “Svaka se društvena akcija mora kvalitetno provesti. Ako ne postoji znanje o problemima i kako nešto riješiti iz toga slijedi pesimizam”, kaže Baletić. No on ipak vjeruje da će se Hrvatska izvući jer je i kroz povijest pokazala snagu i održala se na teškim područjima i to zahvaljujuću ljudskoj snazi i humanosti. Na pitanje nedostaje li u hrvatskoj politici znanstvenika, Baletić odgovara da se tu ne radi o njihovu broju nego o njihovoj orijentaciji. “Netko je više hrabar , a netko nije i tu postoje različiti interesi”, kaže. Baletić smatra da je politička elita odgovorna za politiku i promjene jer je ona ta koja postavlja ciljeve i angažira ljude, pa tako i znanstvenike. “Temelj države su zajednička percepcija i solidarnost, te promicanje interesa građana. Potrebno je vršiti pritisak na politiku da provodi želju građana za mirom i blagostanjem”, poručio je.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi