Kad je Donald Trump izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, došlo je do impresivnog porasta na tržištima vrijednosnica. Ulagači su u početku bili ushićeni Trumpovim obećanjima o fiskalnom stimulusu, deregulaciji uvjeta pružanja usluga u energetskom, zdravstvenom i financijskom sektoru i oštrim rezovima korporativnih poreza, kao i poreza za fizičke osobe te poreza na imovinu i na kapitalnu dobit.

No hoće li stvarnost trumponomije održati kontinuirani porast cijena dionica? Oduševljenje korporacija i investitora nije iznenađujuće. Taj tradicionalno republikanski zagrljaj ekonomije kapanja i ekonomije ponude uglavnom će favorizirati korporacije i imućne pojedince, dok istovremeno neće učiniti gotovo ništa po pitanju otvaranja radnih mjesta ili povećanja plaća manualnih radnika. Prema nepristranom Centru za poreznu politiku, gotovo pola pogodnosti iz poreznih rezova koje je predložio Trump odnosilo bi se na 1% onih koji su na vrhu ljestvice primanja. Međutim, životinjske porive korporativnog sektora uskoro bi mogao zamijeniti iskonski strah: oporavak tržišta već gubi zamah, dok se Trumpov medeni mjesec s investitorima možda već bliži kraju.

Postoji nekoliko razloga zašto je tome tako. Ponajprije, očekivanja fiskalnog stimulusa možda su podigla cijene dionica, no ona su također dovela do viših dugoročnih kamatnih stopa, što se nepovoljno odražava na kapitalnu potrošnju i sektore na koje utječu kamatne stope poput sektora nekretnina. U međuvremenu, jačanje dolara zatvorit će više radnih mjesta koja tipično zapošljavaju manualne radnike iz Trumpove osnove. Predsjednik je možda "spasio" 1000 radnih mjesta u Indiani tiraniziranjem i nagovaranjem proizvođača klima uređaja Carriera; no aprecijacija američkog dolara nakon izbora mogla bi s vremenom zatvoriti gotovo 400.000 radnih mjesta u proizvodnji.

Prijetnja inflacije
Nadalje, Trumpov paket fiskalnog stimulusa mogao bi naposljetku doseći puno veće razmjere nego što to nagoviješta trenutno formiranje tržišnih cijena. Kao što su pokazali predsjednici Ronald Reagan i George W. Bush, republikanci se rijetko kad mogu oduprijeti iskušenju da srežu korporativne poreze, porez na dohodak i ostale poreze, čak i kad nemaju načina za nadoknadu izgubljenog prihoda, a niti želju za smanjenjem potrošnje. Ako se to opet ponovi za vrijeme Trumpa, fiskalni deficiti dodatno će povisiti kamatne stope i dolar te dugoročno naštetiti gospodarstvu.

Drugi razlog koji ulagači imaju za obuzdavanje vlastitog entuzijazma jest prijetnja inflacije. U kontekstu američkog gospodarstva koje je već blizu pune zaposlenosti, Trumpov fiskalni stimulus potaknut će inflaciju u većoj mjeri nego što će potaknuti rast. Inflacija će tada primorati čak i Federalne rezerve Janet Yellen koje zagovaraju niske kamatne stope na podizanje kamatnih stopa ranije i brže nego što bi to one inače bile učinile, što će još više podići dugoročne kamatne stope i vrijednost dolara. Treće, taj nepoželjni politički miks prekomjerno labave fiskalne politike i restriktivne monetarne politike pooštrit će financijske uvjete, što će naštetiti dohocima manualnih radnika i izgledima za zapošljavanje.

Već ionako protekcionistička Trumpova administracija tada će trebati provesti dodatne protekcionističke mjere kako bi zadržala podršku tih radnika te će na taj način dodatno omesti gospodarski rast i smanjiti korporativnu dobit. Ako Trump ode predaleko s protekcionizmom, nedvojbeno će potaknuti trgovinske ratove. Američkim trgovinskim partnerima neće preostati drugo nego da reagiraju na američka ograničenja uvoza uvođenjem vlastitih carina na američki izvoz. Milo-za-drago koje će uslijediti bit će prepreka gospodarskom rastu te će naštetiti gospodarstvima i tržištima posvuda.  Četvrto, Trumpovi postupci nagoviještaju da će ekonomski intervencionizam njegove administracije nadići tradicionalni protekcionizam.

Trump je već pokazao svoju spremnost da se usredotoči na poslovanje tvrtki u inozemstvu uz prijetnju uvoznih carinskih pristojbi, javnih optužbi za prekomjerno napuhavanje cijena te ograničenja na imigraciju (koje otežavaju privlačenje talenata). Ekonomist Edmund S. Phelps, dobitnik Nobelove nagrade, opisao je Trumpovo izravno uplitanje u korporativni sektor tvrdeći da je ono veoma nalik na korporativnu nacističku Njemačku i fašističku Italiju. Doista, da je bivši predsjednik Barack Obama postupao s korporativnim sektorom na način na koji to čini Trump, bio bi optužen za komunizam; no kad to čini Trump, korporativna Amerika podvije rep.

Preispitivanje saveznika
Peto, Trump preispituje američke saveznike, zbližavanjem s američkim rivalima poput Rusije te opirući se važnim globalnim silama poput Kine. Njegova nepredvidiva vanjska politika plaši općenito svjetske vođe, multinacionalne korporacije i globalna tržišta. Naposljetku, Trump može provoditi metode kontrole štete koje samo pogoršavaju situaciju.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Primjerice, on i njegovi savjetnici već su verbalno izrazili namjeru o slabljenju dolara. Lako je govoriti, a najave središnje banke o željenoj razini kamatnih stopa imaju samo privremeni učinak na valutu. To znači da bi Trump mogao pribjeći radikalnijem i heterodoksnijem pristupu. Tijekom kampanje oštro je kritizirao Fed radi prekomjernog zalaganja za niske kamatne stope i stvaranja "lažnog gospodarstva" koje će nakon početnih uspjeha rezultirati velikim gubicima. Pa ipak, on bi sad mogao biti u iskušenju da imenuje nove članove Feda koji još više zagovaraju niske kamatne stope u cilju poticanja kreditiranja privatnog sektora.

Trgovinski i valutni ratovi 
Ako to ne uspije, Trump bi mogao unilateralno intervenirati kako bi oslabio dolar, ili nametnuti kontrole kapitala u cilju ograničavanja priljeva kapitala koji bi ojačao dolar. Tržišta već postaju oprezna; vjerojatno je da će nastupiti potpuna panika ako protekcionizam i nerazborita ispolitizirana monetarna politika pospješe trgovinske i valutne ratove, kao i ratove kontrole kapitala. Nesumnjivo, očekivanja stimulusa, nižih poreza i deregulacije još uvijek mogu kratkoročno potaknuti gospodarstvo i tržišne performanse. No, kao što to nagoviješta neodlučnost na financijskim tržištima koja je uslijedila nakon Trumpove inauguracije, predsjednikove nedosljedne, nepredvidive i destruktivne politike dugoročno će se negativno odraziti kako na domaći tako i globalni gospodarski rast. 

© Project Syndicate, 2017.