Svijet se našao na povijesno jedinstvenoj prekretnici.

Naime, postanu li lijekovi, cjepiva i ostali zdravstveni alati univerzalno dostupni svima i pojačaju li se istraživački napori glede razvoja zdravstvenih alata sutrašnjice, unutar jedne generacije mogli bismo premostiti jaz između bogatih i siromašnih država. Do 2035. mogli bismo postići "veliku konvergenciju" na području globalnog zdravlja te spustiti broj sprječivih smrtnih slučajeva kod djece i majki, uključujući one uzrokovane zaraznim bolestima, na neviđeno nisku razinu diljem svijeta. Za to nam je potrebna koordinirana investicijska strategija usmjerena na budućnost.

Gospodarska korist
Skupina 25 svjetskih stručnjaka s područja zdravstva i ekonomije (uključujući nas) nedavno se sastala radi razvoja upravo takve strategije. Tijekom jednogodišnjeg procesa, ta je skupina ustanovila alate, sustave i financije potrebne za ostvarenje cilja globalne zdravstvene konvergencije te na koncu podastrijela Global Health 2035 – ambiciozni investicijski nacrt koji ima sposobnost spasiti milijune ljudskih života te doprinijeti dobrobiti cijelog čovječanstva, kao i ojačati produktivnost i gospodarski rast. Zahvaljujući agresivnom rastu investicija u zdravlje, godišnje bi bilo spašeno deset milijuna života, počevši od 2035. Gospodarska korist za države sudionice bila bi golema: za svaki dolar uložen u zemlje niske i srednje prihodovne razine s ciljem ostvarenja ove velike konvergencije uprihodile bi između 9 i 20 dolara.

Planiranje obitelji
Uspjeh ovoga projekta zahtijevat će posvećenost čitavog svijeta istome cilju, a taj cilj je opća dostupnost suvremenih naprednih zdravstvenih tehnologija i usluga, kao što su dječja cjepiva, lijekovi za HIV/AIDS i tuberkulozu te prenatalna skrb za trudnice. Također će biti potrebno povećati ulaganja u razvoj i opskrbu novih zdravstvenih alata kako bi se otklonili uvjeti zbog kojih u državama niske i srednje prihodovne razine djeca i žene obolijevaju i umiru u nesrazmjerno visokom broju. S tim u vidu, jedna od središnjih značajki spomenute konvergencijske strategije je planiranje obitelji. Danas više od 220 milijuna žena diljem svijeta nema pristup modernim kontracepcijskim sredstvima, što je neoprostivo stanje s obzirom da bi unaprjeđenje planiranja obitelji bilo iznimno jednostavno i jeftino. Usto, dodatne dobrobiti toga bile bi nevjerojatne. Kao prvo, poboljšani pristup kontracepcijskim sredstvima sprječio bi otprilike jednu trećinu smrtnih slučajeva kod majki, a najveći učinak ostvario bi u najrizičnijoj skupini.

U tu skupinu pripadaju žene u dobi od 15 do 19 godina iz siromašnih zemalja, kojima je pristup kontracepcijskim sredstvima gotovo onemogućen te žene koje u kratkom vremenskom razdoblju ostaju trudne nekoliko puta zaredom tako što bi im omogućio razmak između trudnoća. Nadalje, smanjenjem broja neželjenih trudnoća, u planiranju obitelji smanjuje se i broj smrtnih slučajeva uslijed nesigurnih pobačaja. Ovo nije dobra vijest samo za majke. Dokazano je da smanjenjem broja visoko rizičnih trudnoća, spječavanjem neželjenih trudnoća i ostavljanjem većeg razmaka od porođaja do porođaja pada smrtnost kod djece i dojenčadi. Prema procjenama Guttmacher Instituta, potpunim zadovoljenjem potreba žena diljem svijeta za kontracepcijskim sredstvima godišnje bi se spriječilo 600.000 smrti novorođenčadi i 500.000 smrtnih slučajeva kod male djece.

Štoviše, smanjenje nataliteta, koji je u mnogim zemljama niske i srednje prihodovne razine vrlo visok doprinijelo bi smanjenju pritiska na državni zdravstveni sustav tih zemalja jer bi se spustili troškovi skrbi i imunizacije majki i novorođenčadi. Istodobno bi došlo do promjene u društvu koja bi potaknula pojačanu produktivnost i rast. Naime, prema studiji koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija, ekonomski povrat od povećanja dostupnosti kontracepcijskih sredstava u 27 država s veoma visokim natalitetom kao što su Afganistan i Čad od danas do 2035. godine premašio bi 8 posto BDP-a.

Inovativna partnerstva
Dakle, koliko bi stajao taj pothvat osiguranja opće dostupnosti modernih lijekova i zdravstvenih usluga? Prema procjenama izvješća Global Health 2035, dodatnih 70 milijardi dolara godišnje, s time da bi se jedna milijarda toga odvajala isključivo za planiranje obitelji. No veći dio tih troškova u konačnici bi preuzele upravo države kojih se oni najviše tiču, a to su zemlje niske i srednje prihodovne razine. Zapravo ukupna računica globalne zdravstvene konvergencije predstavlja manje od dodatnih 1 posto konačnog iznosa BDP-a kojega će navedene države ostvariti u naredna dva desetljeća. Drugim riječima, javna ulaganja u iznosu manjem od 1 posto BDP-a spriječila bi čak deset milijuna smrtnih slučajeva godišnje.Inovativna partnerstva usmjerena na smanjenje troškova dodatno bi ublažila ovo opterećenje. Nedavno je održan sastanak vlada i zaklada u svojstvu donatora, Ujedinjenih naroda i igrača iz privatnog sektora s ciljem spuštanja cijene dugovječnog kontracepcijskog usatka s 18 na 8,5 dolara u preko 50 zemalja niske i srednje prihodovne razine. 

Izravna pomoć
U ostvarenju zdravstvene konvergencije glavnu ulogu mora odigrati međunarodna zajednica. Točnije, ona mora povećati ulaganja u istraživanje i razvoj za borbu protiv bolesti koje najteže pogađaju siromašne, kao što su upala pluća kod djece i dijareja, koje su svake godine zaslužne za oko dva milijuna smrtnih slučajeva u populaciji djece. Usto, u godinama koje su pred nama bit će potrebna i izravna financijska pomoć zemljama niske i srednje prihodovne razine, primjerice za financiranje programa planiranja obitelji, borbe protiv malarije te HIV-a i AIDS-a.Prilika za postizanje velike konvergencije svjetskog zdravlja nalazi nam se nadohvat ruke. Trebamo jedino uvjeriti same sebe da za njom posegnemo. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

© Project Syndicate, 2014.

Koautorica Helen Saxenisan je viša savjetnica pri institutu Results for Development u Washingtonu