Od početka ovoga stoljeća dio međunarodne zajednice koji se bavi razvojem okupio se u instituciji pod nazivom Milenijski razvojni ciljevi, a koja je do 2015. postavila vrlo određene ciljeve na osam ključnih područja, uključujući siromaštvo, smrtnost u djece i bolesti.

U formiranju razvojnih ciljeva za razdoblje nakon 2015. od ključne je važnosti odmjeriti uspjehe ove skupine te ustanoviti u kojim područjima napredak nije ostvaren. Navedeno zahtijeva bolje podatke i veću količinu podataka.Naravno, međunarodne institucije i brojne zemlje u razvoju uložile su značajna sredstva u unapređenje procesa prikupljanja podataka kako bi uspješnije pratile vlastite rezultate u odnosu na ciljeve skupine Milenijski razvojni ciljevi. Godine 2003. samo su četiri države imale po dva podatkovna boda za 16 ili više od ukupno 22 glavna pokazatelja ove institucije, a do prošle godine ta se brojka popela na čak 118 država. 

Analitičke vještine
Međutim, razvojni podaci i dalje predstavljaju tek oskudni izvor za svijet u razvoju. S obzirom na njihovu važnost za mjerenje i poticanje društvenog i gospodarskog napretka, ovim nedostatkom morali bismo se hitno pozabaviti. Potreban je katalizator koji će utjecati na proširenje proizvodnje i uporabe razvojnih podataka. S punim je pravom na jednom panelu čelnika razvojnih institucija upućen poziv za globalnom "podatkovnom  revolucijom".Meteorski uspon digitalnih tehnologija od 2000. godine, kada su postavljeni milenijski razvojni ciljevi, drastično je promijenio svjetski krajobraz. Daljinsko očitavanje, informacije prikupljene na temelju aktivnosti na internetu i podaci s mobilnih platformi dopuna su tradicionalnim metodama prikupljanja statističkih podataka. Ovaj tehnološki potaknut obrat trebao bi se odraziti u razvojnim nastojanjima, i to iz dva razloga. Prvo, političari žarko žele dobiti ažurirane podatke koji će služiti kao smjernice za njihove poteze. Drugo, spomenuti podaci također doprinose inovacijama i angažmanu građana omogućujući razvoj novih i učinkovitijih roba i usluga.Međutim, preporučuje se oprez.

Naime, zbog veličine i složenosti ovih skupova podataka potrebne su specijalističke analitičke vještine (kojih nema dovoljno), kao i dodatna istraživanja te eksperimenti.Povećanje kvantitete, kvalitete, dostupnosti i iskoristivosti razvojnih podataka zahtijeva rješavanje tržišnih propusta koji su doveli do jazova u uporabi i pokrivenosti podataka u zemljama u razvoju. To znači da će s ubrzanim napretkom tehnologije, podataka i korisnika podataka suradnja među raznolikim igračima (vlade, državne službe za statistiku, donatorske agencije, globalne i lokalne nevladine agencije, akademske i istraživačke ustanove) postati nužna. U ovom duhu suradnje glavne multilateralne razvojne institucije (Afrička banka za razvoj, Azijska banka za razvoj, Interamerička banka za razvoj, Međunarodni monetarni fond, Islamska banka za razvoj, Ujedinjeni narodi i Svjetska banka) već su počeli raditi na jačanju zajedničkih nastojanja glede proizvodnje i razmjene razvojnih podataka. Njihov trud već je urodio plodom.

Pristup podacima
No još je puno posla pred nama. Kroz nove oblike suradnje zavodi za statistiku zemalja u razvoju trebali bi ciljati na poboljšanje podatkovne pokrivenosti i kvalitete te istodobno podesiti tehnologiju na način da olakša upravljanje, uporabu i pristup podacima.Više pouzdanijih podataka također bi doprinijelo poboljšanju procesa odlučivanja time što bi pomoglo državnicima u shvaćanju pojedinih društvenih, gospodarskih i ekoloških pitanja. Očito je da su podaci vezani uz pitanja koja izravno utječu na boljitak čovječanstva i našega planeta nužna za uspješno vođenje država. Otvaranje pristupa tim podacima trebalo bi se smatrati glavnim preduvjetom za odgovornost vlada te sudjelovanje građana u donošenju odluka koje se tiču njihovih života. Što se više sredstava posveti postizanju toga cilja, to će učinkovitiji biti oni koji se postave za razdoblje nakon 2015. 

Koautor Grant James Cameron je voditelj Skupine za razvojne podatke pri Svjetskoj banci

© Project Syndicate, 2014.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji