Kad kreatori financijske politike pokušavaju promicati gospodarski rast, gotovo uvijek se usredotoče na pronalaženje novih načina za oslobađanje kapitala.

Ali, iako je takav pristup možda funkcionirao u prošlosti, postoji rizik da premalo pažnje bude polagano talentu prilikom stvaranja i ostvarivanja ideja koje omogućuju rast. Doduše, u budućnosti uslijed brzih tehnoloških promjena i široko rasprostranjene automatizacije, odlučujući čimbenik, ili ograničenje koje osakaćuje inovacije, konkuretnost i rast, vjerojatnije je da će biti postojanje kvalificirane radne snage nego raspoloživost kapitala. Geopolitičke, demografske i gospodarske sile nemilosrdno preinačavaju tržišta rada.

Poglavito tehnologija mijenja prirodu samog rada i zaslužna je za činjenicu da cijeli sektori i zanimanja postaju zastrajelima, dok istovremeno stvara nove industrije i kategorije poslova. Prema nekim procjenama, gotovo polovica današnjih profesija mogla bi biti automatizirana do 2025. Naklapanja oko toga što će ih zamijeniti variraju od predviđanja neočekivanih mogućnosti do prognoza nezaposlenosti velikih razmjera uslijed zamjene radne snage strojevima.

Prvi znakovi poremećaja već su vidljivi. Globalna nezaposlenost premašila je 212 milijuna, prema podacima Međunarodne organizacije rada, i dodatnih 42 milijuna novih radnih mjesta mora se otvoriti svake godine ako želimo da globalno gospodarstvo omogući zapošljavanje rastućem broju sudionika na tržištu rada. U međuvremenu, prošle godine 36% poslodavaca diljem svijeta izvijestilo je o poteškoćama na koje nailaze prilikom traženja talenta, što je najveći postotak u posljednjih sedam godina. 

Promjena škola i sveučilišta
Tijekom hvatanja u koštac s tim nesrazmjerom između ponude i potražnje vlade, poslovni vođe, obrazovne institucije i pojedinci morat će nadići poticaje vezano uz kratkoročne ciljeve i početi planirati isključivo vezano uz budućnost u kojoj je promjena jedina konstanta. Svi moraju preispitati što znači učenje, priroda rada i uloge i odgovornosti različitih sudionika kako bi se omogućilo da radnici diljem svijeta budu sposobni ispuniti svoj potencijal. Voditelji ljudskih resursa u nekim od najvećih tvrtki na svijetu najavljuju duboke poremećaje uslijed rastućeg usvajanja mobilnog interneta i rješenja u oblaku, korištenja big data tehnologija, fleksibilnih radnih aranžmana, 3D printanja, naprednih materijala i nove opskrbe energijom, prema preliminarnim rezultatima ankete koju je proveo Svjetski gospodarski forum.

Njihovo stajalište vezano uz općeniti učinak na razine zapošljavanja u njihovim industrijama uglavnom je bilo pozitivno, pod uvjetom da se nova znanja i vještine radne snage mogu brzo razviti u njihovim sektorima i općenito na tržištu rada. Uslijed rastuće nadmoći tehnologije nad radom utemeljenom na znanju, kognitivne vještine koje imaju središnju ulogu u današnjim obrazovnim sustavima i dalje će ostati važne; ali bihevioralne i ne-kognitivne vještine neophodne za suradnju, inovacije i rješavanje problema također će postati od ključne važnosti.

Današnje škole i sveučilišta kojima dominiraju pristupi učenju koji su temeljno individualistički i kompetitivni po svojoj prirodi, moraju se prenamijeniti kako bi se usredotočili na učenje kako učiti i steći vještine neophodne za suradnju s drugima. Isključivo ljudske vještine, poput sposobnosti rada u timovima, upravljanja odnosima i razumijevanje delikatnih pitanja u kulturi postat će od iznimne važnosti za poslovanje u svim sektorima i mora postati temeljna komponenta obrazovanja budućih generacija. 

Ublažavanje nezaposlenosti
Štoviše, uslijed činjenice da obrazovanje sve više postaje cjeloživotni zadatak, tvrke moraju preispitati svoju ulogu u omogućavanju istoga konkurentnoj radnoj snazi. Neke tvrtke već su postale svjesne toga i ulažu u kontinuirano učenje svojih zaposlenika, kao i u prekvalifikacije i poboljšavanje vještina. Ipak, većina poslodavaca još uvijek očekuje da će dobiti prethodno osposobljene talente iz škola, sveučilišta i ostalih tvrtki. Poslovni sektor morat će sve više surađivati s obrazovnim djelatnicima i vladama u cilju pružanja pomoći obrazovnim sustavima u držanju koraka s potrebama tržišta rada.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Obzirom na brze promjene u tipovima različitih vještina neophodnih za brojna zanimanja, poslovni sektor mora preusmjeriti ulaganja u osposobljavanje na radnom mjestu i cjeloživotno učenje, osobito uslijed milenijaca koji ulaze u radnu snagu, tražeći namjenu i razolikost iskustva tamo gdje su njihovi prethodnici tražili naknade za rad i stabilnost. Poslovni ciklusi razumljivo podrazumijevaju vrhunce i minimume u zapošljavanju i društveno odgovorne tvrtke trebale bi slijediti primjere uspješnih tvrtki kao što su Coca-Cola, Alcoa, Saudi Aramco, Africa Rainbow Minerals i Google u nastojanjima za ublažavanje nezaposlenosti i poboljšanja sposobnosti ljudi da zarade za egzistenciju.I vlade imaju svoju ulogu u stvaranju okruženja u kojem njihovi građani mogu doseći svoj potencijal.

Kreatori politika moraju koristiti jaču metriku u procjeni ljudskog kapitala i preispitivanju ulaganja u obrazovanje, osmišljavanje curriculuma, praksu zapošljavanja i otpuštanja, integraciju žena u radnu snagu, politiku umirovljenja, zakonodavstvo po pitanju emigracija i politike socijalne skrbi. Regulatorna podrška za poduzetništvo i male i srednje velike tvrtke ostaje jedno od najmanje korištenih sredstava za oslobađanje kreativnosti, poticanje rasta i omogućavanje zapošljavanja. 

Obrazovanje na internetu
Od iznimne je važnosti zaštita radnika i potrošača, ali pružanje zaštite pojedinim industrijama od učinka novih poslovnih modela neće odgoditi novi val preobrazbi. Umjesto suzbijanja disruptivnih tvrtki poput Airbnb i Ubera, vlade bi trebale uvesti propise koji omogućavaju održiv razvoj te istovremeno pronalaziti načine za prilagođavanje svojih tehnologija i poduzetničkih pristupa u cilju poticanja socijalne skrbi. Takva politika uključuje obrazovanje putem interneta u obliku tečaja za zaposlene, digitalno osiguranje radnika, virtualna unionizacija i porezne politike usklađene s ekonomijom dijeljenja. Oslobađanje latentnih talenata na globalnoj razini te time i njihovog punog kapaciteta za rast zahtijeva uvid koji nadilazi poslovne cikluse i kvartalna izvješća.

© Project Syndicate, 2015.