EN DE

„Sve lijepo zvuči, ali sve je isto kao i lani”: Jurčić upozorava na niske mirovine i životni standard

Autor: Poslovni.hr
16. studeni 2026. u 11:26
Podijeli članak —
Ljubo Jurčić. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Dok Vlada najavljuje nastavak ulaganja i gospodarskog rasta, ekonomist Ljubo Jurčić upozorava na nedostatak razvojne strategije, pad zaposlenosti u industriji i odlazak obrazovanih ljudi.

Ekonomist Ljubo Jurčić kritizirao je prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, ocijenivši da se Hrvatska i dalje uglavnom bavi raspodjelom novca za postojeće obveze, umjesto stvaranjem uvjeta za snažniji gospodarski razvoj.

Gostujući u Novom danu N1 televizije kod Nine Kljenak, ustvrdio je da se novi proračun gotovo ne razlikuje od prethodnih i da se bez jasnih razvojnih politika ne može očekivati znatnije poboljšanje životnog standarda građana.

„Proračun je potpuno isti kao i prije; činovnički, birokratski. Glavni zadatak ekonomista je razvoj, a ovdje nema razvoja”, rekao je Jurčić.

Prema njegovu mišljenju, razvojna politika ne nastaje u Ministarstvu financija, nego u ministarstvima nadležnima za gospodarstvo, poljoprivredu, industriju i druge sektore. Tek kada postoje jasni planovi razvoja, smatra, državni proračun može osigurati novac za njihovu provedbu.

Hrvatska mora rasti znatno brže

Jurčića posebno zabrinjava usporavanje gospodarskog rasta unatoč znatnom priljevu europskih sredstava.

Prema najnovijim Vladinim projekcijama, hrvatsko gospodarstvo u 2026. trebalo bi porasti 2,3 posto, dok se za 2027. predviđa dodatno usporavanje na 2,1 posto.

Vlada pritom naglašava da će Hrvatska i dalje rasti brže od prosjeka Europske unije i europodručja.

Jurčić ne osporava takvu usporedbu, ali smatra da ona sama po sebi ne govori dovoljno o gospodarskom razvoju.

Upozorava da razvijenije članice EU-a imaju znatno veći dohodak po stanovniku te da Hrvatska zbog toga mora ostvarivati osjetno više stope rasta kako bi smanjivala postojeće razlike u životnom standardu.

U razgovoru je naveo da bi za udvostručenje realnog bruto domaćeg proizvoda tijekom deset godina bila potrebna prosječna godišnja stopa rasta od nešto više od sedam posto.

Gdje završava dodatni novac?

Jurčić se osvrnuo i na rast vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, upozoravajući da se pritom premalo raspravlja o tome kako se stvoreni dohodak raspoređuje i koliko se novca ulaže u budući razvoj.

Podsjetio je na velike obveze države prema umirovljenicima, zaposlenima u javnom sektoru i zdravstvenom sustavu.

Smatra da bi proračunske rasprave trebale dati jasniji odgovor na pitanje koliko novca odlazi na postojeću potrošnju, a koliko na ulaganja koja mogu povećati produktivnost, otvoriti radna mjesta i omogućiti veće plaće.

Prema njegovu mišljenju, visina izdvajanja za pojedini sektor nije dovoljan pokazatelj uspjeha ako se ne vide konkretni učinci za građane.

Umirovljenici ostaju među najugroženijima

Jurčić je posebno upozorio na položaj umirovljenika, istaknuvši da Hrvatska znatan dio svojeg gospodarstva mora usmjeravati na financiranje mirovina, koje su unatoč tome za mnoge građane i dalje vrlo niske.

Prema njegovoj procjeni, izdvajanja za mirovine kreću se između 11 i 13 posto bruto domaćeg proizvoda. Smatra da problem nije samo u raspodjeli novca nego i u nedovoljno razvijenoj domaćoj proizvodnji, zbog koje Hrvatska ne ostvaruje dovoljno visok dohodak da bi mogla osigurati znatno veće mirovine.

Posebno je upozorio na starije osobe koje žive same ili ostanu bez bračnog partnera. Kao primjer naveo je kućanstva u kojima dvoje umirovljenika živi od dvije relativno male mirovine, primjerice od 500 i 700 eura.

Dok su oboje živi, jedna mirovina može pokrivati režije, a druga hranu i ostale životne potrebe. Međutim, nakon smrti jednog partnera preostala osoba mora gotovo sve dotadašnje troškove podmirivati samo od jedne mirovine, što je može dovesti u rizik od siromaštva.

Jurčić smatra da bi upravo takvi pokazatelji trebali biti važni pri oblikovanju socijalne i gospodarske politike, umjesto da se uspješnost proračuna procjenjuje samo prema ukupnim izdvajanjima.

Upozorio je i na velike regionalne razlike, posebno izdvojivši Slavoniju i Liku kao područja u kojima se problemi siromaštva i nedostatka gospodarskih mogućnosti dodatno isprepliću.

Prema njegovu mišljenju, dugoročno poboljšanje položaja umirovljenika ovisi i o razvoju gospodarstva, većoj produktivnosti te stvaranju kvalitetnijih i bolje plaćenih radnih mjesta, koja omogućuju i stabilnije financiranje mirovinskog sustava.

Vlada najavljuje veća ulaganja

Prijedlog državnog proračuna za 2027. predviđa 37,3 milijarde eura prihoda i 41,5 milijardi eura rashoda.

Vlada među prioritetima navodi zaštitu životnog standarda, rast mirovina, obrazovanje, zdravstvo, demografske mjere, infrastrukturna ulaganja i jačanje konkurentnosti gospodarstva.

Očekuje se i usporavanje inflacije na 2,7 posto.

Jurčić, međutim, smatra da dodatna izdvajanja ne mogu zamijeniti dugoročnu gospodarsku politiku koja bi promijenila strukturu hrvatskoga gospodarstva.

Njegova je ključna poruka da se razvoj ne može mjeriti samo rastom proračuna ili ukupnim iznosom ulaganja, nego stvaranjem većeg dohotka, kvalitetnijih radnih mjesta i boljih životnih uvjeta.

„Kada sve skupa to pogledate, sve lijepo zvuči, ali sve je isto kao i lani”, zaključio je.

Autor: Poslovni.hr
16. studeni 2026. u 11:26
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati