Reformsko opredjeljenje i vladajućih i oporbenih političara u povodu ukidanja sudova koji ne zadovoljavaju kriterije za opstojnost, nije izdržalo prvi ozbiljan parlamentarni test kojim je trebalo demonstrirati davanje prednosti nacionalnom interesu umjesto lokalnih. Oporba, neki koalicijski partneri HDZ-a, Talijanska unija u Istri, gradonačelnik Buzeta, redom svi politički faktori Istre osim naravno vladajuće stranke digli bi Istru na noge kad bi u Saboru prošao amandman HDZ-ova zastupnika Line Červara koji predlaže ukidanje buzetskog suda. Svijest o nanošenju štete građanima koje predstavljaju i državi koja ima obveze u vezi s pristupnjem EU na najnižoj je razini kad je u pitanju obrana “našeg suda, naše državnosti”. To što se radi o sudovima koji imaju jednog ili dva suca što je ispod svih kriterija, što im područje nadležnosti nema dovoljan broj stanovnika za sudački servis, što imaju moderne zgrade sa sudskom upravom koja je sama sebi svrha jer nemaju dovoljan broj predmeta i ne mogu sastaviti sudačke vijeće bez sukoba interesa, sve to se mnogim političarima ne čini bitnom stavkom ako je u pitanju “njihov” sud. Iracionalan otpor prema novoj sudačkoj mreži ne samo najrazvijnije Istre nego i mnogih manjih, a posebno nerazvijenih lokalnih sredina realna je prijetnja za racionalizaciju postojeće mreže sudova koja je spoj vremena carice Marije Terezije i novih sudova dijeljenih šakom i kapom u nezavisnoj Hrvatskoj. Svaka sredina gdje današnja vladajuća stranka nema ključan utjecaj, pa se neupitan nacionalni politički cilj uspostave efikasne i optimalne mreže sudova neće moći realizirati stranačkom stegom, za očekivati je da će ponoviti istarski slučaj i to čim lokalna vlast osjeti da je ugrožavaju gubitkom suda. Stručnjaci su takvu reakciju odavno predviđali, pa zato za taj dio u cijelosti neučinkovite i stalno odgađane provedbe strategije reforme pravosuđa najveća odgovornost leži na Vladi. Njezina je zadaća bila iskomunicirati, uz pomoć struke, temu o kojoj ovisi zaključivanje pregovora. I u Vladi je poznato da nitko od političara nema za cilj da se za njegova mandata ukine neki od atributa državnosti lokalnoj zajednici, a da je tako potvrđuje i Istra. Pritom političari svjesni toga da će teško preživjeti u svojoj sredini ako izgubi sud kao jedan od atributa lokalnog suvereniteta nevješto izmišljaju razne argumente koji redom slabo drže vodu, a razlozi koji se i u slučaju Buzeta navode uglavnom su iskrivljeni i trivijalni. Izražavanje otpora što se tumači i kroz gubitak potencijalnog utjecaja lokalne sredine na sudstvo Vlada je iz potpuno nejasnih razloga propustila spriječiti iako je mogla uvjerljivo predstavljati u ležernijem dijelu mandata, a ne u izbornoj godini, projekt kojem je Sabor dao zeleno svijetlo prije gotovo tri godine. Da su građani čuli i shvatili profit koji će ostvariti od nove sudačke mreže, politička dimenzija i u Istri bila bi manja.
Reformsko opredjeljenje i vladajućih i oporbenih političara u povodu ukidanja sudova koji ne zadovoljavaju kriterije za opstojnost, nije izdržalo prvi ozbiljan parlamentarni test kojim je trebalo demonstrirati davanje prednosti nacionalnom interesu umjesto lokalnih. Oporba, neki koalicijski partneri HDZ-a, Talijanska unija u Istri, gradonačelnik Buzeta, redom svi politički faktori Istre osim naravno vladajuće stranke digli bi Istru na noge kad bi u Saboru prošao amandman HDZ-ova zastupnika Line Červara koji predlaže ukidanje buzetskog suda. Svijest o nanošenju štete građanima koje predstavljaju i državi koja ima obveze u vezi s pristupnjem EU na najnižoj je razini kad je u pitanju obrana “našeg suda, naše državnosti”. To što se radi o sudovima koji imaju jednog ili dva suca što je ispod svih kriterija, što im područje nadležnosti nema dovoljan broj stanovnika za sudački servis, što imaju moderne zgrade sa sudskom upravom koja je sama sebi svrha jer nemaju dovoljan broj predmeta i ne mogu sastaviti sudačke vijeće bez sukoba interesa, sve to se mnogim političarima ne čini bitnom stavkom ako je u pitanju “njihov” sud. Iracionalan otpor prema novoj sudačkoj mreži ne samo najrazvijnije Istre nego i mnogih manjih, a posebno nerazvijenih lokalnih sredina realna je prijetnja za racionalizaciju postojeće mreže sudova koja je spoj vremena carice Marije Terezije i novih sudova dijeljenih šakom i kapom u nezavisnoj Hrvatskoj. Svaka sredina gdje današnja vladajuća stranka nema ključan utjecaj, pa se neupitan nacionalni politički cilj uspostave efikasne i optimalne mreže sudova neće moći realizirati stranačkom stegom, za očekivati je da će ponoviti istarski slučaj i to čim lokalna vlast osjeti da je ugrožavaju gubitkom suda. Stručnjaci su takvu reakciju odavno predviđali, pa zato za taj dio u cijelosti neučinkovite i stalno odgađane provedbe strategije reforme pravosuđa najveća odgovornost leži na Vladi. Njezina je zadaća bila iskomunicirati, uz pomoć struke, temu o kojoj ovisi zaključivanje pregovora. I u Vladi je poznato da nitko od političara nema za cilj da se za njegova mandata ukine neki od atributa državnosti lokalnoj zajednici, a da je tako potvrđuje i Istra. Pritom političari svjesni toga da će teško preživjeti u svojoj sredini ako izgubi sud kao jedan od atributa lokalnog suvereniteta nevješto izmišljaju razne argumente koji redom slabo drže vodu, a razlozi koji se i u slučaju Buzeta navode uglavnom su iskrivljeni i trivijalni. Izražavanje otpora što se tumači i kroz gubitak potencijalnog utjecaja lokalne sredine na sudstvo Vlada je iz potpuno nejasnih razloga propustila spriječiti iako je mogla uvjerljivo predstavljati u ležernijem dijelu mandata, a ne u izbornoj godini, projekt kojem je Sabor dao zeleno svijetlo prije gotovo tri godine. Da su građani čuli i shvatili profit koji će ostvariti od nove sudačke mreže, politička dimenzija i u Istri bila bi manja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu