Europski čelnici konačno su priznali koliko je ozbiljan problem marginalizacije mladih. No na obzoru se nazire još jedna društvena katastrofa kojom će se morati pozabaviti. Ovoga puta rizik predstavljaju srednjovječni radnici kojima prijeti propast u svakom smislu riječi.Možda je ovo iznenađujuće s obzirom da se čini da su upravo oni dobinici u suvremenom sustavu. Zaposlenici u kasnim četrdesetima i ranim pedesetima uživaju u stabilnim i stalnim radnim mjestima, kontroliraju politički sustav te nisu osjetljivi na gospodarske padove poput svojih kolega koji su malo bliže dobi umirovljenja. 

Starenje stanovništva
Nadalje, visoke ulazne granice, beneficije povezane s višim statusom i stroga ograničenja otpuštanja zaposlenika omogućili su europskim srednjovječnim radnicima za zadrže čak i radna mjesta koja nestaju, što je situacija koja je uvelike doprinijela marginalizaciji mladih. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, između 2008. i 2012. godine nezaposlenost u skupini Europljana od 45 do 54 godine porasla je s 5,2 na 7,7 posto, dok je kod mladih skočila s 15 na 21,4 posto. Na kraju 2013. godine nezaposlenih u dobi od 50 do 64 godine bilo je oko četiri milijuna, a nezaposlenih u dobi od 18 do 24 gotovo šest milijuna.Ovakvi statistički podaci objašnjavaju zašto su dužnosnici dosad odbijali priznati već i samo postojanje ovoga problema. No zavidni uvjeti u kojima rade srednjovječni radnici uskoro će se početi pogoršavati zbog udara koji će na sustav izvršiti sve veća konkurencija iz zemalja u usponu te tehnološki napredak.Tradicionalni industrijski sektori koji zapošljavaju starije u Europi ubrzano nestaju, a u tvrtkama koje ih zamjenjuju, kao što su visokotehnološke inovativne male tvrtke, dominiraju mlađi od 40 godina.

Institut McKinsey Global odredio je dvanaest potencijalno razornih inovacija, uključujući 3D ispis, naprednu robotiku i autonomna vozila, koje će revolucionarizirati poslovni krajobraz te stvoriti nove prilike za mlade umove, dok će starije radnike izgnati s tržišta rada. U tako dinamičnom okružju radnici mogu napredovati jedino trajnim unaprjeđenjem vlastitih vještina, spremnošću na selidbu i poduzetničkom snalažljivošću. U tim područjima mladi radnici imaju veliku prednost. Naime, sredovječnim zaposlenicima puno je teže razviti nove vještine, preseliti se radi posla (zbog obiteljskih veza), kao i preuzeti rizike vezane uz pokretanje vlastitog posla.Iako su ovi trendovi prisutni u cijelome svijetu, izgledno je da će najteže pogoditi upravo Europu. Naime, stanovništvo u Europi stari puno brže nego u, recimo, Americi, što podriva sposobnost radne snage da reagira na potrebu za unaprjeđenjem postojećih vještina. A Europljanima, koji su navikli na iznimno darežljiv sustav zaštite radnika, bit će jako teško prilagoditi svoja očekivanja fleskibilnom modelu temeljenom na znanju kakvoga preporučuje Europska komisija.Pokreti za mlade koji niču diljem Europe, kako u poslovnom, tako i u političkom svijetu, dodatno će zakomplicirati stvar jer potiču generacijsku smjenu u brojnim industrijskim sektorima. 

Sječa javnog sektora
Na primjer, u Italiji su se mladi politički vođe pojavili u svim glavnim političkim strankama te obećavaju prevrat u društveno-gospodarskom sustavu koji je trenutno iznimno naklonjen starijim radnicima te zaslužan za pogrešnu preraspodjelu financijskih sredstava u gospodarstvu te države. Nadalje, euro će doprinijeti marginalizaciji srednjovječnih radnika time što će spriječiti vlade država članica da upotrijebe konkurentnu devalvaciju za očuvanje industrijskih sektora koji propadaju. Isto tako, golemi javni dug europskih zemalja spriječava čelnike u namjeri spašavanja ranjivih sektora. No različite države unutar eurozone neće osjetiti jednako teške posljedice. Uslijed rebalansa proračuna i pokušaja ponovnog ostvarenja konkurentnosti, zemlje s periferije bit će primorane riješiti se na tisuća radnih mjesta u javnom sektoru, a to su radna mjesta kojima prevladavaju upravo srednjovječni radnici. 

Politička polarizacija
Naravno, generacijska smjena, tehnološki napredak i međunarodna konkurencija u suvremenim gospodarstvima predstavljaju nužnost. No sve brži tempo gospodarske transformacije znači da vlade imaju sve manje vremena za provedbu ključnih strukturalnih reformi. Stvar dodatno pogoršava činjenica da države eurozone nemaju pristup nekolicini instrumenata financijske i monetarne politike koje bi olakšale postupak tranzicije. Dok milijuni ljudi prisilno zakoračuju prema srednjovječnoj zamci u kojoj su prestari za posao, a premladi za umirovljenje, rizik društvene nestabilnosti i političke polarizacije će se pojačati. Sindikati se će probuditi zbog očaja marginaliziranih srednjovječnih radnika te dovesti u pitanje pravednost cijelog sustava. Mladi će pak, željni izvući se iz dugogodišnjih tegoba, braniti gospodarski model koji podržava svježe umove i fleksibilni životni stil. U konačnici će spomenute tenzije narušiti društvenu koheziju. Europski dužnosnici trebali bi intervenirati prije nego što se takav ishod doista ostvari. Kako bi osigurali cjeloživotni program učenja za sve radnike bez dodatnog bremena na javni proračun, trebali bi promicati javno-privatna partnerstva. 

Duži radni vijek
Također bi trebali dopustiti pad plaća nakon određene dobi umjesto da se plaće povećavaju s godinama radnog staža, što bi poslužilo kao odraz brzog pada vrijednosti stručnih vještina u suvremenom gospodarstvu te učinilo starije zaposlenike zanimljivijima. Posljednje, trebali bi izmijeniti europski društveni ugovor s ciljem promicanja međugeneracijske solidarnosti i stvaranja inkluzivnog sustava sposobnog za spajanje stvaralačkog potencijala mladih s mudrošću starijih.Europljani danas žive dulje od svih ostalih na planetu. Izazov je dosjetiti se kako im produljiti i životni vijek.

© Project Syndicate, 2014.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a