U Europsku se uniju u 2024. godini doselilo 4,2 milijuna imigranata izvan EU prema posljednjim objavljenim podacima Eurostata, pa je u Uniji početkom 2025. živjelo 46,7 milijuna ljudi (10,4%) rođenih izvan EU. U Hrvatskoj je lani početkom siječnja živjelo nešto više od 153 tisuće stranih državljana (4%), među kojima je njih 130 tisuća došlo iz država izvan EU, piše Večernji list.

U 2024. godini u Europskoj uniji u prosjeku se doselilo devet osoba na tisuću stanovnika, dok je Hrvatska zabilježila dvostruko višu stopu, 18 doseljenika na tisuću stanovnika. Time se i dalje svrstava pri samom vrhu EU prema relativnom broju imigranata, zauzimajući šesto mjesto iza Malte, Cipra, Luksemburga, Španjolske i Irske. Razlike među državama članicama pritom su izražene: Malta prednjači sa 60 doseljenika na tisuću stanovnika, slijede Cipar s 42 i Luksemburg s 38, dok su Španjolska i Irska zabilježile 26, odnosno 24 imigranta na tisuću stanovnika. Luksemburg se dodatno izdvaja jer čak 85,5 posto njegovih doseljenika dolazi iz drugih država članica EU.

U Hrvatsku se prošle godine doselilo 70,4 tisuće osoba. Među njima je bilo 13,3 tisuće hrvatskih državljana, gotovo pet tisuća građana EU te 52,3 tisuće državljana trećih zemalja. Najviše ih je stiglo iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije i Indije. Valja pritom naglasiti da statistika ne obuhvaća sve strane radnike koji su tijekom 2024. dobili dozvolu za boravak i rad, već samo one koji u zemlji borave najmanje godinu dana i ulaze u stalno stanovništvo.

ususret sezoni

Turizmu će trebati čak 5.000 više sezonaca nego lani, ali postoji jedan veliki problem

Najniže stope imigracije u odnosu na broj stanovnika imale su Slovačka, s jednim doseljenikom na tisuću stanovnika, Francuska sa 6,4 te Italija, Latvija, Bugarska i Poljska s po osam. Promatraju li se apsolutni brojevi, Španjolska je prijavila najveći broj imigranata – 1,3 milijuna, zatim Njemačka s 1,1 milijun, Italija s 452 tisuće te Francuska s gotovo 439 tisuća. Istodobno, Španjolska i Njemačka bilježe i najveći broj iseljenih, po 662 tisuće odnosno 584 tisuće osoba, a slijedi Francuska s 263 tisuće emigranata.

U dvije trećine država članica priljev imigranata bio je manji nego 2023., no gotovo sve, izuzev Latvije, i dalje su imale više doseljenih nego iseljenih osoba. Ukupna brojka od 4,2 milijuna imigranata u EU ne uključuje ukrajinske izbjeglice pod privremenom zaštitom niti tražitelje azila. Kao i prethodnih godina, većinu doseljenika činili su muškarci (55 posto), pri čemu Hrvatska prednjači s udjelom od 73,6 posto, ispred Litve i Rumunjske. S druge strane, najveći udio žena među imigrantima imale su Francuska, Švedska i Češka.

Rumunjska je, odmah iza Luksemburga, druga po udjelu imigranata koji dolaze iz drugih članica EU (56 posto), ali se pritom ističe i snažnim povratničkim trendom – gotovo dvije trećine doseljenih činili su rumunjski državljani koji se vraćaju iz zapadne Europe. Unutar same Unije 1,5 milijuna ljudi promijenilo je državu članicu preselivši se u neku drugu zemlju EU.