Težak put do inovativnog proizvoda koji će se dobro prodati te nedostatak referenci za već razvijene proizvode na domaćem tržištu najveće su prepreke u razvoju inovativnog poduzetništva u Hrvatskoj. S druge strane, jedino razvoj inovacija, a time i novih tvrtki, može omogućiti gospodarski rast te rast zaposlenosti u Hrvatskoj, jednoglasno su se složili sudionici okruglog stola “Inovativno poduzetništvo pretpostavka gospodarskog rasta” održanog u četvrtak u Hotelu International u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Poslovnog dnevnika.

Na okruglom stolu okupili su se predstavnici državnih institucija i akademske zajednice te gospodarstvenici. U raspravi su sudjelovali Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, Ivo Friganović, direktor inovacija inovacijskog centra BICRO, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak, Vedran Bilas s Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo, Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro, Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske te Đuro Horvat, direktor kompanije Tehnix. “HBOR je u inovativno poduzetništvo uložio 750 milijuna kuna, no ta sredstva na žalost nisu raspoređena na mnogo korisnika, prvenstveno jer inovatori nisu iskusni poslodavci i poduzetnici i teško ih je spojiti s proizvođačima koji su već na tržištu, istaknuo je Anton Kovačev.

Ivo Friganović ističe da se proces od stvaranja ideje do komercijalizacije nigdje ne financira klasičnim kreditima. ”Mješavina grantova, uvjetnih kredita i rizičnog kapitala ključna je za financijsku podršku inovativnih projekata”, kazao je Friganović koji smatra da su ključni igrači sveučilišta i male tehnološki razvijene tvrtke koje s vremenom prerastaju u globalne igrače. Tvrtke Tehnix i Altpro dvije su hrvatske kompanije koje su prošle taj put i danas većinu prihoda ostvaruju na globalnom tržištu. Osim nelikvidnosti, nedostatak domaćih referenci najveći je problem kompanijama koje se bave inovacijama, smatra Zvonimir Viduka čija je tvrtka zauzela nišu sigurnosnih uređaja za željeznicu.

“Zbog pritiska uvoznih lobija naši kupci radije kupuju vani i time nam onemogućuju reference koje su nam potrebne na stranim tržištima, i tu država treba intervenirati. Nije li suludo da svoj softver trenutno testiramo u Indiji i New Yorku , kaže Viduka. Đuro Horvat spominje primjer Hrvatskih željeznica koje nemaju nijedan Končarov vlak. Njegova kompanija Tehnix se bavi preradom otpada ima 500 zaposlenih i u 20 godina razvila je više od 40 patenata.

”Nemamo referenci na hrvatskom tržištu zbog osobnih interesa koji se štite. Skoro svaki strani kupac pita nas jesmo li testirali proizvod kod kuće i mi na žalost moramo odgovarati da nismo”, upozorava Horvat. Stjepan Car, predsjednik uprave Končarova Instituta za elektrotehniku, ističe da je njegova tvrtka samo zahvaljujući inovacijama uspjela postići samoodrživost.

“Ne osjećamo krizu i nelikvidnost, ne ovisimo ni o kome i nikad nismo platili porez na dobit jer smo znanstvena institucija koja posluje pozitivno. Shvatili smo da nije bitno je li projekt pametan nego može li se ulaganje u njega višekratno vratiti. Zato ne treba podržavati svakog kome nešto padne na pamet”, smatra Car koji nije zadovoljan odnosom s akademskom zajednicom.

Profesor Bilas s FER-a također smatra da je akademska zajednica u Hrvatskoj udaljena od gospodarstva, no na FER-u nastoje popraviti prosjek nizom projekata, a idući cilj je stvaranje klastera i konzorcija koji se temelje na inovacijama. Danica Ramljak ocjenjuje da Hrvatska premalo ulaže u znanost, te spominje primjer Finske koja u znanost ulaže 3,7 posto BDP-a, dok u Hrvatskoj država ulaže tek 0,7 posto BDP-a . “Velike domaće tvrtke do sad nisu uspjele kreirati klimu koja će omogućiti stvaranje zajedničkih spin off tvrtki u suradnji s institutima i to će u budućnosti biti velik izazov”, kaže Ramljak.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji