Sudionici 6. Kongresa pilanara održanog potkraj listopada u Slavonskom Brodu još su jednom potvrdili dileme struke glede smjera razvoja prerade drva u Hrvatskoj.

Fazno decentralizirana proizvodnja malih gospodarskih subjekta nova je paradigma suvremene drvoprerađivačke industrije. Nemamo dovoljno iskustva u uspješnoj i dinamičnoj organizaciji takve proizvodnje. Zato se traže rješenja koja bi morala biti prioritetna zadaća institucija, ekonomske i šumarske znanosti, poduzetnika i njihovih strukovnih udruga. Istina, razvoj malih poduzeća deklarativno se jako glasno podržava. Na mikroekonomskoj razini, u operativi, potrebne su institucionalne mjere i aktivnosti kojima će se na najbolji mogući dinamizirati usporeno lokalno umrežavanje i formiranje proizvodnih lanca malih proizvođača. Lokalno umrežavanje prvi je korak za poduzeća koja su sada rasprostranjena u svim šumovitim krajevima Hrvatske.

Jedan od primjera koji je vrijedan pozornosti fazna je neusklađenost kapaciteta malih i srednjih poduzeća prerade (punog) drva, gdje imamo prekomjeran broj pilanskih kapaciteta, a manjak kapaciteta umjetnog sušenja, grube i fine strojne obrade punog drva. Raspoložive količine sirovine iz naših šuma upotrebljive u pilanskoj preradi dugoročno su određene etatom. Zato su male mogućnosti horizontalna razvoja prerade drva.

Izvoz piljenica nije rješenje

Puno su veće mogućnosti uspjeha poduzetničkih pothvata ako se rast i razvoj u malim poduzećima prerade (punog) drva usmjere vertikalno, prema višim fazama izrade, prema većem stupnju dovršenosti i s većim sadržajem dodane vrijednosti. Cilj je izrada komponenta i sastavnih dijelova od punog drva koji su namijenjeni industriji namještaja i drugih finalnih proizvoda. Malo poduzeće prerade drva isporučuje, primjerice, tokarene noge koje se u "velikoj" tvornici stolaca montiraju u sjedalo. Proizvodnja sastavnih dijelova namještaja u odnosu na proizvodnju piljene građe je složenija (know-how) i skuplja (kapital), ali je zarada dokazano veća.

Riječ je o polugotovim proizvodima koji su godinama predmet sustavne potražnje tvornica namještaja iz razvijenih zemalja EU. U njima preladava strateško opredjeljenje da se radi sniženja troškova više isplati sastavne djelove namještaja kupovati u zemljama porijekla sirovine. Poduzeća odlučuju djelomice ili u cijelosti delokalizirati proizvodnju sastavnih djelova namještaja. Riječ je o primjeni strategije industrijskog "outsourcinga".

Zato izvoz sirove piljene građe nije budućnost. Istina je da se piljena građa ekstra kvalitete (slavonski hrast) dobro prodaje u izvoz. No, što ćemo s piljenicama drugog/trećeg kvalitetnog razreda koju inotržišta sve manje traže? Protiv je ekonomske i svake druge industrijske logike rečenica: "Što je prerada drva dalje od panja, to je zarada manja".

Do privatizacije sve su voluntarističke preporuke o potrebi finalizacije drvne industrije ostajale mrtvo slovo na papiru zbog nedostatka "nevidljive ruke" tržišne ekonomije i slobodne inicijative privatnih poduzetnika. Zato je danas, kad je riječ o procesu drvoprerade, cilj u svakoj fazi vertikale tehnološkog procesa dodati novu vrijednost. Jer, što je prerada drva dalje od panja, to zarada mora biti veća. Potvrđuje to industrijska praksa EU inokonkurencije, kao i brojni podaci o preradi drva i industriji namještaja velike većine od 110.000 poduzeća u zemljma EU u kojima radi više od 900.000 ljudi.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Tehnički napredak

Pioniri suvremenog privatnog poduzetništva u Hrvatskoj istrčali su na teren globalne tržišne utakmice. Rezultati drvoprerađivačke industrije su dobri. U izvozu su odlični. Udjel u ukupnom robnom izvozu ove je godine 10 posto. No, većina poduzetnika drvara nije zadovoljna postignutim. Pitanje je može li na tržištu opstati naš proizvođač koji kupuje poluproizvode po višim cijenama od inokonkurencije, plaća bankama veću kamatu.

Tehnički napredak otvara nove perspektive malim poduzećima. Zahvaljujući fleksibilnosti, automatizacija nije više privilegija velikih tvornica. Fleksibilnost je spustila barijere koje su dosad ograničavale širenje automatizacije u preradi drva. Prema tome, automatizacija je dostupna malim i srednjim poduzećima. Sve većem broju proizvođača dostupni su ti uređaji po sve ekonomičnijim uvjetima. U Hrvatskoj se automatizacija više od 20 godina primjenjivala u velikim tvornicama namještaja. Nameće se pritom potreba novih znanja, organizacije, održavanja, kontrole, a prije svega komercijalizacije proizvoda. Dakako, uključujući visok stupanj interakcije i međuovisnoti poduzeća koja sudjeluju u lancu malih proizvođača sastavnih djelova namještaja. U tome primjena ICT-a ima važnu ulogu.

Nema idealna recepta

Puno ovisi o odluci već aktivnih poduzetnika i potencijalno novih poduzetnika hoće li se prisupiti izradi projekta restukturiranja postojećih i/ili osnivanja novih proizvodnih poduzeća čiji će temeljni sadržaj rada i poslovanja biti izrada proizvoda višeg stupnja dovršenosti s većom dodanom vrijednosti. Objektivno, neiskorištene su mogućnosti razvoja malih proizvođača koji su, sukladno načelu podjele rada u industriji, specijalizirani za sušenje drva i druge tehnike obrade drva (blanjanje, bušenje, savijanje, tokarenje…).

Riječ je o projektima koji puno obećavaju. Velike su mogućnosti zapošljavanja u ruralnim krajevima. Preporuča se podrška gospodarskih institucija lokalnih jedinica samouprave. Najbolje će biti u određenom lokalnom okruženju dobiti odgovor na pitanje tko je institucionalni lider zadužen za realizaciju projekta. Ne postoji jedan idelan recept koji jamči uspjeh u traženju najekonomičnijih i najkonkurentnijih rješenja. Svako je poduzeće priča za sebe.